Austrijsko-njemačka nasljednica Marlene Engelhorn odlučila je gotovo cijelo svoje nasljedstvo u iznosu od 25 milijuna eura staviti na raspolaganje društvu. O tome kako će se taj novac raspodijeliti nije odlučivala ona sama, već posebno formirano vijeće građana, čime je otvorila pitanje preraspodjele bogatstva.
Iako su se u medijima pojavile priče o anonimnim obiteljima koje se odriču bogatstva, slučaj Engelhorn ističe se svojom transparentnošću i jasno definiranim ciljem. Kao potomak osnivača kemijskog giganta BASF, odlučila je preispitati ulogu nasljedstva u društvu i način na koji se bogatstvo raspoređuje. Njezin pristup nadilazi klasičnu filantropiju i postavlja fokus na društvenu odgovornost.
Engelhorn otvoreno kritizira koncentraciju bogatstva i činjenicu da u Austriji ne postoji porez na nasljedstvo. Svoju odluku ne naziva donacijom, već povratom novca društvu, naglašavajući da ga nije sama zaradila. Smatra da je njezina pozicija rezultat okolnosti rođenja, što dodatno otvara raspravu o ekonomskoj nejednakosti.
Kako bi izbjegla osobni utjecaj na raspodjelu sredstava, osnovala je građansko vijeće pod nazivom “Dobro vijeće za preraspodjelu”. U njemu je sudjelovalo 50 nasumično odabranih građana različitih dobnih i društvenih skupina, koji su kroz niz sastanaka raspravljali o najboljim načinima korištenja novca. Time je proces odlučivanja prepušten kolektivu, što naglašava važnost demokratskog odlučivanja.
Nakon višemjesečnog rada, vijeće je odlučilo raspodijeliti sredstva na 77 organizacija koje djeluju u područjima poput zaštite okoliša, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. Iznosi su raspoređeni prema potrebama, a sredstva će se isplaćivati postupno. Ovakav model raspodjele pokazuje kako se privatno bogatstvo može usmjeriti prema općem dobru.
Pokret za veće oporezivanje bogatih
Ova inicijativa dio je šireg pokreta među imućnim pojedincima koji zagovaraju veće poreze na bogatstvo. Engelhorn je suosnivačica inicijative “Tax Me Now”, koja okuplja milijunaše spremne na veće financijske doprinose društvu. Takvi pokreti upozoravaju na opasnosti koncentracije kapitala i potiču raspravu o poreznoj politici.
Slične inicijative postoje i na globalnoj razini, gdje bogati pojedinci javno pozivaju na reforme koje bi smanjile društvene razlike. Sve veći broj istraživanja pokazuje da dio najimućnijih podržava takve promjene, što ukazuje na rastuću svijest o posljedicama ekstremnog bogatstva.
Promjena vrijednosti među mlađim generacijama
Odluke poput ove često su rezultat dubljeg promišljanja o ulozi novca u društvu. Mlađe generacije nasljednika sve češće dovode u pitanje tradicionalne obrasce i razmišljaju o dugoročnim posljedicama svojih odluka. U fokusu su teme poput klimatskih promjena i društvene pravde, što oblikuje njihov odnos prema odgovornom upravljanju bogatstvom.
Iako se takve odluke ne donose lako, sve više ljudi zaključuje da zadržavanje velikog bogatstva u svijetu punom nejednakosti nije održivo. Umjesto luksuza, biraju model u kojem sredstva služe širem društvu, zadržavajući pritom osnovnu sigurnost. Time se redefinira pojam uspjeha i naglašava važnost društvenog doprinosa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu