Vijesti s terena i javne poruke glavnih dionika sukoba na Bliskom istoku iz dana u dan udaraju i ritam tržišta energenata, a kako je ton tih informacijama i dalje u znaku toplo-hladno, tako tržišta i dalje obilježava velika volatilnost.

Na početku ovotjednog trgovanja cijene nafte naviše je pogurao izostanak napretka u pokušaju postizanja sporazuma o okončanju izraelsko-američkog rata protiv Irana, no nakon što su kasno u ponedjeljak odaslani signali o nastavku razgovora, cijene nafte ponovno su se spustile ispod sto dolara, a porasla su i dioničkih tržišta.

Sve upućuje da su potresi na tržištima energenata do daljnjega realnost i da normalizacija nije na vidiku, pa se tako ovog tjedna i Njemačka odlučila privremeno intervenirati u maloprodajne cijene goriva, pridružujući se skupini država koje su to učinile već prije, pri čemu je Hrvatska to učinila među prvima.

PDV kao pričuvni alat

Njemačka vladajuća koalicija usuglasila se oko toga da se na dva mjeseca posegne za smanjenjem trošarina, uz najavu pooštrenja zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, te omogućavanje tvrtkama da zaposlenicima isplate jednokratni bonus do 1000 eura. Inače, prema pregledu Hrvatskog autokluba (HAK) o prosječnim cijenama goriva, trenutačno je litra eurosupera i dizela najskuplja u Nizozemskoj, Danskoj i Njemačkoj, dok je Hrvatska više-manje oko prosjeka.

Hrvatska Vlada zasad je sklonija interveniranju kroz trošarine i ograničenje marži trgovaca, a kako je prostor kod trošarina s obzirom na donji prag propisan na razini EU sad već iscrpljen, ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da se već radi na osiguranju dodatnih alata zadiranjem u europsku trošarinu.

S tim u vezi Europskoj komisiji je već poslano pismo za iniciranje tog postupka. No, usporedno s tim je, za svaki slučaj, u javnu raspravu po hitnom postupku pušten i prijedlog dopune zakona o PDV-u kojim bi se otvorila mogućnost i za uvođenje tzv. plivajućeg PDV-a za gorivo.

“Uzevši u obzir trenutačna događanja na tržištu energenata nije moguće sa sigurnošću procijeniti kretanje međunarodnih cijena energenata, pa je nužno da Vlada u takvim uvjetima i mogućim teškim poremećajima na tržištu te poteškoćama u opskrbnim lancima ili drugim posebnim okolnostima može, iznimno i ciljano, intervenirati”, ističe se u obrazloženju.

Takva ovlast omogućuje stabilizaciju tržišta bez odgađanja koje bi nastalo provođenjem redovnog zakonodavnog postupka. Usvajanjem tih dopuna osigurava se dodatni alat koji bi mogao povoljno utjecati na poljoprivrednike, ribare, prijevoznike i druge gospodarske subjekte, zaključuju u Ministarstvu. Ipak, kad je riječ o preferencijama, trošarine su prvi izbor Vlade, a PDV krajnja mjera.

Ljudi ispred profita

Oni nude više od plaće – zato privlače i zadržavaju najbolje ljude

Od troška do dobiti

Revolucija u energetici: Ono što ste plaćali, sada vam donosi profit

Ublažavanje pritisaka

U smjeru intervencija kroz PDV na naftne derivate zasad su u Uniji išle samo Poljska s odlukom da PDV na gorivo smanji s 23 na 8 posto te Španjolska koja se u sklopu svog “šok plana” odlučila na spuštanje stope s 21 na 10 posto. Iz Europske komisije upozorili su da to može biti u suprotnosti s EU regulativom koja u osnovi predviđa da opća stopa za gorivo ne bi smjela biti niža od 15 posto, ali kao i u niz drugih slučajeva, to je zona “posebnih okolnosti”.

U osvrtu Ekonomskog laba na “plivajući” PDV Velimir Šonje istaknuo je kako on ima smisla. Smatra da bi takav model u dugom roku i u normalnim vremenima osigurao poticaje za veću energetsku štednju i sigurnost, a u kraćim razdobljima uvezenih kriza osigurao bi minimalan prijenos vanjskih šokova na potrošače i gospodarstvo.

“Ako se od kraja veljače nalazimo u uvjetima snažnog vanjskog šoka cijena goriva, opravdano je ublažavati pritisak na rast maloprodajnih cijena kroz smanjenje državnoga ugriza u cijeni, što uz trošarine uključuje i PDV. Djelomično ili potpuno vraćanje toga ugriza moguće je naknadno, kada pritisci poremećaja svjetskih cijena minu”, zaključuje.