Što dolazi nakon sloma trenutačnog svjetskog poretka, pitaju se narodi, teoretičari i političari diljem svijeta. Mnogi smatraju da je više nedavnih događaja, naročito ratovi u Ukrajini i Iranu, pridonijelo slomu “poretka baziranog na pravilima”, kako se naziva sustav normi i institucija koje upravljaju odnosima između država.

Taj je svjetski poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, no sve se više smatra da je taj poredak pred raspadom, dok drugi ističu da u pravom smislu nikada nije ni zaživio.

Interesi u čitavom svijetu

“Svjetski poredak baziran na pravilima temelji se na pravilima, često liberalnim pravilima, koje su kreirane kako bi se stvorili predlošci za reguliranje međunarodnih odnosa. Ideja je stvoriti sustav koji će doista zauzdati zemlje u tomu kako se ponašaju jedne prema drugima”, rekla je njemačkom državnom medijskom servisu Deutsche Welle (DW) profesorica politologije Stacie Goddard koja predaje na američkom Wellesley Collegeu. DW je prenoseći tvrdnje stručnjaka ponudio čitateljima tri scenarija koja bi mogla nastati na razvalinama trenutačnog svjetskog poretka. Kojim će putem svijet krenuti raspadne li se doista liberalni svjetski poredak, glavno je pitanje ovog teksta DW-a.

Taj je svjetski poredak nastao sredinom dvadesetog stoljeća, nakon užasa dva svjetska rata, a cilj mu je bio idealističan, u skladu s liberalnom vanjskopolitičkom doktrinom. Nakon Drugog svjetskog rata formirane su institucije poput Ujedinjenih naroda i Svjetske trgovinske organizacije, a članice UN-a načelno su se morale složiti da neće provoditi agresivne akcije jedne protiv drugih.

No, mnogi analitičari smatraju da svjetski poredak nikada doista nije išao u korist svih zemalja, naročito onih siromašnijih u “trećem svijetu” ili, kako se te zemlje danas nazivaju, “globalnom jugu”.

“Bio je to vrlo selektivan klub. Uglavnom je išao u korist SAD-a i njegovih zapadnih saveznika”, rekao je DW-u profesor na Američkom sveučilištu u Washingtonu Amitav Acharya. Među zemljama globalnog juga to je stvorilo osjećaj da “svjetski poredak baziran na pravilima” zapravo radi protiv njih.

Mnogi analitičari smatraju da je nekoliko poteza ugrozilo funkcioniranje svjetskog poretka, uglavnom ističući ruski napad na Ukrajinu kao jedan od najeklatantnijih primjera toga. Ako se on doista raspadne, što će nastati?

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Tri su scenarija koja DW ističe kao mogućnost: hemisferna dominacija (odnosno povratak na politiku sfera utjecaja), multipolarni svijet ili potpuni kolaps.

Hemisferna dominacija prvi je scenarij ove projekcije. Ona zamišlja mogućnost da se svijet ponovno podjeli na sfere utjecaja, što bi sigurno odgovaralo primjerice ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. S druge strane, mnogi misle i da je Donald Trump oživljavanjem Monroeove doktrine o dominaciji SAD-a u zapadnoj hemisferi napravio korak u tom smjeru. No, Trump je zatim napao Iran i još jednom dokazao da SAD svoje interese vidi u čitavom svijetu. Odnosno, da čitav planet vidi kao svoju sferu utjecaja. No, nova podjela svijeta na sfere utjecaja mogla bi izazvati reakciju.

“U tom scenariju bilo bi mnogo negativnih reakcija suverenih država koje ne bi do kraja razumjele zašto su smještene u neku sferu utjecaja. U kojem je trenutku netko odlučio da je Japan dio kineske sfere utjecaja, ili da je to Južna Koreja?”, pita se Goddard.

Drugi je mogući scenarij razvoja međunarodnih odnosa multipolarni ili “multipleksni” svjetski poredak, kako ga naziva Acharya.

“U tom multipleksnom poretku ne postoji jedna velika sila ili više njih, u njemu se događa mnogo više toga, postoje sile srednje veličine, regionalne sile, ne-državni akteri, civilno društvo”, rekao je ovaj stručnjak. U tom svjetskom poretku ključne bi bile sile srednje veličine, zemlje i organizacije koje nisu velesile u svjetskom poretku, ali imaju velik i zapravo sve veći utjecaj. Tu spadaju Brazil, Indija, Turska, a možda i čitava Europska unija.

Troškovi pružanja otpora

Treća je mogućnost o kojoj DW-ovi sugovornici govore najgora – potpuni raspad globalnog poretka. To bi značilo da bi se Zemlja našla na rubu novog svjetskog rata. Goddard i Acharya smatraju da taj scenarij trenutačno nije vjerojatan, iako ga se mnogi boje.

Zanimljivo, i Goddard smatra da će upravo sile srednje veličine igrati ključnu ulogu u budućnosti. “Što će se događati sa svjetskim poretkom ovisit će o tomu što će se dogoditi s onima koji taj poredak smatraju vrijednošću i koji imaju neku moć ostvariti određene ciljeve. Hoće li oni pružiti otpor iako će pružanje otpora stvarati troškove?”, pita se ova analitičarka.

U tom se kontekstu ističu zemlje poput Japana, Južne Koreje i Indije, i javlja se pitanje hoće li one sklapati neke nove trgovinske sporazume, postati više nezavisne u vojnom smislu u odnosu na SAD i istovremeno se pridržavati principa svjetskog poretka utemeljenog na pravilima. To bi mogao biti odlučujući faktor u stvaranju novog svjetskog poretka kojeg neće stvoriti samo zapadne sile.