Igra živaca zbog sukoba na Bliskom istoku ušla je početkom ovog tjedna u novu fazu nakon što je barel ponovno probio psihološku granicu od 100 dolara. Okidač je bila propast pregovora Sjedinjenih Američkih Država i Irana o deeskalaciji i najava američke blokade Hormuškog tjesnaca što je izazvalo val nervoze ulagača.

Globalna tržišta reagirala su snažnim rastom cijena, pri čemu su investitori ponovno počeli uračunavati rizike vezane uz opskrbu energentima. Barel Brenta, koji se smatra globalnom referentnom cijenom, porastao je više od sedam posto na 102,02 dolara, dok je američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) ojačala za 7,5 posto na 103,78 dolara.

Još prošlog tjedna, trošak barela nafte pao je znatno ispod 100 dolara nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli uvjetni dvotjedni dogovor o primirju koji je uključivao otvaranje Hormuškog tjesnaca. Najnovija eskalacija sukoba dolazi u trenutku kada je globalno tržište već pogođeno velikim poremećajima za koje analitičari upozoravaju da su posljedica jednog od najtežih energetskih šokova u povijesti.

Brodari na oprezu

Primarni okidač za rast cijena bio je neuspjeh pregovora između Washingtona i Teherana tijekom vikenda, čime su dodatno povećani izgledi za produljeni sukob. Istodobno, američki predsjednik Donald Trump najavio je pokretanje pomorske blokade jednog od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca.

“S trenutačnim učinkom, američka mornarica započet će proces blokade svih brodova koji pokušavaju ući ili izaći iz Hormuškog tjesnaca”, poručio je američki predsjednik. SAD je najavio blokadu iranskih luka, mjeru koja nije samo usmjerena na pojačavanje pritiska na Teheran, nego i na primatelje iranske sirove nafte, ponajprije Kinu. Prema pisanju Reutersa, blokada je čin rata koji zahtijeva dugotrajno angažiranje značajnog broja ratnih brodova.

Hormuški tjesnac jedna je od ključnih točaka globalne trgovine energentima. Uskim morskim prolazom između Irana i Omana, koji je u najužem dijelu širok tek 33 kilometra i povezuje Perzijski zaljev s otvorenim morem (Arapskim morem), prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom. Posljedično, svako ograničenje prometa ima izravan učinak na cijene i sigurnost opskrbe. Aktualni sukob, blokade prolaza i oštećenja rafinerijske infrastrukture u okolnim zemljama, već su doveli do poremećaja u transportu i povećanog opreza brodarskih kompanija.

Prema procjenama analitičara i energetskih institucija, rat između SAD-a i Irana rezultirao je najvećim poremećajem opskrbe naftom u povijesti modernog tržišta, uz izravne posljedice na globalnu energetsku sigurnost, ali i prelijevanje na cijene ostalih roba i usluga. U okruženju neizvjesnog okončanja ratnih operacija, tržišta su u cijene barela počela uračunavati mogućnost da bi milijuni barela dnevno mogli biti uklonjeni s tržišta dulje vrijeme. Smanjenje globalne ponude, ako bi se uklonio iranski izvoz, moglo bi iznositi do dva milijuna barela dnevno. Takav scenarij dodatno bi produbio jaz između ponude i potražnje te pojačao volatilnost.

Ljudi ispred profita

Oni nude više od plaće – zato privlače i zadržavaju najbolje ljude

Od troška do dobiti

Revolucija u energetici: Ono što ste plaćali, sada vam donosi profit

Ugasle nade za mir

Situaciju dodatno komplicira činjenica da su pregovori završili bez dogovora, čime su smanjene nade za brzo smirivanje sukoba. Dio tankera zadržava se u regiji ili izbjegava rizične rute, što dodatno ograničava dostupnost nafte na globalnom tržištu i povećava troškove transporta. Analitičari upozoravaju da bi blokada mogla imati dugotrajne posljedice. “Blokada dodaje stvarni, strukturni rizik tržištima nafte”, navodi se u procjenama.

Osim same nafte, kriza se nezaustavljivo širi i na druga tržišta. Poremećaji u opskrbi energijom već su utjecali na cijene plina, gnojiva i industrijskih sirovina, što dodatno povećava troškove proizvodnje i transporta na globalnoj razini. David Satterfield, bivši posebni izaslanik za humanitarna pitanja na Bliskom istoku, istaknuo je da se kroz Hormuški tjesnac ne prevoze samo ugljikovodici. “Riječ je o oko 30 posto svjetskog aluminija, 30 posto svjetskog helija, do 50 posto sirovina za gnojiva u svijetu te oko 17 posto svih polimera”, rekao je za BBC-jev program Today.

Energetski šok podgrijava inflatorne pritiske diljem svijeta. Novi je to udar i za središnje banke koje su tek nedavno uspjele ukrotiti inflaciju i njezina očekivanja blizu ciljanih razina. Što dulje bude trajalo razdoblje povišenih cijene energenata, vjerojatniji je scenarij novog vala rasta cijena.