Najnovija afera s izvlačenjem novca iz Hrvatskog skijaškog saveza pokazala je i da se Državna revizija do sada nije bavila s njegovim funkcioniranjem i poslovanjem i zasigurno će taj slučaj biti motiv da se pojačano ulazi u sportske saveze i organizacije, u kojima se vrte nemali novci.
U najnovijem godišnjem izvješću, koje su upravo objavili državni revizori, istina, vidi se da su sportski savezi ipak predmet njihovog interesa. U prošloj godini obišli su i snimili stanje u dva nacionalna i pet lokalnih sportskih zajednica i saveza, od kojih je veći dio dobio dobre ocjene.
Najveći po kriteriju prihoda je Sportski savez Grada Zagreba, čiji su prihodi po podacima za 2024. iznosili nešto više od 25 milijuna eura, a dobio je bezuvjetno mišljenje. No, dva velika nacionalna saveza, Hrvatski teniski i Hrvatski atletski savez, kod revizora su zaslužila uvjetne ocjene i za financijske izvještaje i usklađenost poslovanja.
Rad ključnih tijela
Zbog činjenice da se uz teniski savez uvijek vežu moćni pojedinci iz poslovnog, financijskog i političkog svijeta, ne baš povoljne ocjene koje je dobio od revizora dodatno plijene pozornost. Njime trenutačno predsjedava bivši ministar financija Zdravko Marić, a u predsjedništvu je i još uvijek aktualni guverner HNB-a Boris Vujčić, a nekad su na čelu bili Franjo Luković, prvi čovjek Zagrebačke banke i Radimir Čačić, šef HNS-a.
HTS-u je zamjereno što pojedini prihodi i rashodi nisu bili evidentirani u poslovnim knjigama, niti iskazani u financijskim izvješćima na računima propisanim računskim planom za neprofitne organizacije. Niti brojke nisu bile istovjetne na pojedinim stavkama. Riječ je, inače, o podacima koji se odnose uglavnom na 2023., a ulazak revizora poklopio se s dolaskom Zdravka Marića u listopadu 2024., pa će se njegovi rezultati i utjecaj tek vidjeti u narednom pregledu revizora.
Uvjetna ocjena zasluga je tako dugogodišnje predsjednice Nikoline Babić, za čijeg mandata je po mišljenju revizora izostajalo ažurnosti u objavljivanju brojnih tehničkih poslova primjerice objave promijenjenog Statuta Saveza, a izostalo je u tom vremenu i donošenje poslovnika o radu ključnih tijela u sustavu, Skupštine, Nadzornog i Upravnog odbora. Skupština tada uz financijski plan za 2023. nije usvojila i godišnji plan rada.
U međuvremenu, barem kako se vidi s mrežnih stranica HTS-a, te su zamjerke popravljene, godišnji plan rada i financijski plan za 2026. su usvojeni i javno dostupni. Iz njega je vidljivo i da su u ovoj godini planirani nešto skromniji prihodi, a i rashodi, u odnosu na prošlu godini. Bit će na razini od 2,47 milijuna eura. U 2025. su ostvareni prihodi od 2,88 milijuna eura, te je zabilježen i višak sredstava, a u odnosu na 2024. ‘tenisači’ su lani raspolagali s nešto više novca.
Rekordna po punjenju blagajne za HTS bila je upravo analizirana 2023. Prihodi su gotovo dosegli 3,3 milijuna eura, a i rashodi su prešli 3 milijuna. Revizori su tada zamjerili da u Savezu nisu dobro planirali, jer je došlo do velikog odudaranja, prihodi su premašili očekivani iznos čak za 48 posto, a rashodi više od 100 posto. Povećanje je pravdano povećanjem donacija, koje i donose najviše prihoda.
Unatoč statusu koji u poslovnom svijetu ima tenis, zanimljivo je i da HTS ima osjetno manje prihode od onih koje je ostvarivao Hrvatski skijaški savez, koji su bili na razini od oko 7,5 milijuna eura. U slučaju Hrvatskog atletskog saveza prihodi su još i manji nego HTS-ovi, niti 2 milijuna eura.
Uvjetno mišljenje taj savez dobio je, pak, zbog neurednog vođenja izlaznih računa, neevidentiranja pojedinih prihoda i rashoda u poslovnim knjigama, a među ostalim nije imao donesen plan nabave i ne vodi registar ugovora o javnoj nabavi. HTS, pak, od revizora nije dobio ‘packu’ upravo po pitanju javne nabave. U Atletskom savezu pravdaju se da ti postupci znaju trajati mjesecima te da zbog prirode atletskog sporta nije moguće precizno odrediti predmet nabave, kao i da im nedostaje zaposlenika za provođenje postupaka.
Raste broj članova
Glavni donator ovim savezima je Hrvatski olimpijski odbor. U analiziranoj 2024. Atletskom Savezu je HOO osigurao 90 posto prihoda, dok ih HTS većim dijelom uspijeva pribaviti iz drugih izvora. Od 2,86 milijuna eura u prošloj godini je od HOO-a stiglo 880 tisuća, a 1,24 milijuna od donacija vezanih uz Davis Cup i natjecanja, a kako se vidi iz izvješća, polako rastu i prihodi od članarina. One su lani bile 154 tisuće eura, a ove godine računa se da će prijeći 175 tisuća. No, pad prihoda na koje računa u ovoj godini, vodstvo HTS-a pravda padom prihoda od sponzorstva, prodaje ulaznica i drugih usluga.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu