Kriza na Bliskom istoku i ograničavanje prolaska kroz Hormuški tjesnac dosad su zemlje Perzijskog zaljeva stajali više od 50 milijardi dolara, navodi turska novinska agencija Anadolu, pozivajući se na analizu istraživačkog centra za energetiku TESPAM iz Ankare.

U razdoblju od 27. veljače do 30. ožujka izvoz nafte iz Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina potonuo je za 36,4 posto, na 7,833 milijuna barela dnevno, pokazala je analiza utjecaja ograničenja prolaska kroz Hormuški tjesnac na zemlje regije.

RAST INDEKSA

Tehnološki divovi predvodili rast Wall Streeta nakon Trumpove izjave o kraju rata

Prije početka sukoba zemlje su izvozile 12,3 milijuna barela dnevno, navodi TESPAM.

Zemlje u regiji izgubile su od početka rata 15,3 milijarde dolara prihoda od nafte zbog smanjenog izvoza, prenosi Anadolu rezultate TESPAM-ove analize.

Kada se uključe i poremećaji u sektoru ukapljenog prirodnog plina (LNG tržište), pomorskom prometu, oštećenja energetske infrastrukture i problemi u drugim sektorima, ukupni gubitci zemalja Perzijskog zaljeva premašuju 50 milijardi dolara, pokazuje analiza turskog istraživačkog centra.

Uz energetska tržišta, sukob je zakočio i regionalno gospodarstvo, utječući na proizvodnju, infrastrukturu, logistiku, trgovinske rute, financijski sektor i turizam, napominje Anadolu.

“Najveći su gubitnici u ovoj krizi izvoznici iz Perzijskog zaljeva, azijski uvoznici nafte i LNG-a, tankerski prijevoznici i zemlje koje ovise o trgovini kroz Hormuški tjesnac”, izjavio je za Anadolu čelnik TESPAM-a Oguzhan Akyener, govoreći o energetskim gubitnicima sukoba.

Istodobno na važnosti dobivaju nafta iz središnje Azije, plin iz istočnog Mediterana, afrička proizvodnja nafte te američki LNG, istaknuo je Akyener.

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

“Drugim riječima, globalni energetski sustav sve se više cjepka i dijeli na više polova”, zaključio je, upozorivši na novi energetski poredak.

Iran je, nakon američko-izraelskih napada, preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i zabranio tranzit brodovima povezanim sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima, čime je dodatno povećana geopolitička napetost.

Iranske vlasti pritom tvrde da tjesnac nije potpuno zatvoren, naglašavajući da brodovi “prijateljskih” zemalja mogu prolaziti uz koordinaciju s mornaricom, što ukazuje na selektivni prolaz.

“Zemljama koje smatramo prijateljskima dopustili smo prolazak kroz Hormuški tjesnac — Kini, Rusiji, Indiji, Iraku i Pakistanu”, rekao je prošlog tjedna iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, prema izvješću agencije Tasnim.

Irak, iranski susjed u Perzijskom zaljevu, prije rata je izvozio 3,4 milijuna barela nafte dnevno, a naftni prihodi čine čak 90 posto državnog proračuna.