“Rizik će uvijek postojati i nije poželjno osigurati apsolutno sve, cilj je pronaći ravnotežu između onoga što zadržavate i onoga što prenosite na osiguratelja”, apostrofirao je generalni menadžer tvrtke Greco Croatia Andrej Krvavica na konferenciji Energetski summit.
Intervju jedan na jedan u petak je, bez iznenađenja, otvoren pitanjem o riziku ekstremnog vremena koje podcrtava temu upravljanja rizicima, posebno u energetskom sektoru. Ta tema ilustrira koliko se profil rizika posljednjih godina mijenja, ali i kako se tržište prilagođava.
Tradicionalni rizici poput požara i oluja i dalje su u fokusu, no sve veći značaj dobivaju novi modeli osiguranja. “Danas više ne govorimo samo o klasičnim policama, nego o modelima poput parametrijskog osiguranja, primjerice, što ako nema dovoljno sunca ili vjetra”, objašnjava Krvavica.
Smanjiti neizvjesnost
Tada osiguranje prestaje biti administrativna stavka i postaje sastavni dio financijske konstrukcije projekta. Ulagači nastoje smanjiti neizvjesnost koliko god je moguće. Upravo tu dolazi do izražaja uloga osiguratelja i brokera, ne samo kao pružatelja pokrića, nego kao partnera u planiranju rizika.
“Osiguranje se mora planirati vrlo rano, prije početka projekta. Problem je što nema jasnih ‘benchmarka’ – svaki projekt je specifičan. Zato je važno uključiti planiranje osiguranja od početka i promatrati ga kroz cijeli životni ciklus projekta.”, upozorava.
Izazov je što za mnoge nove tehnologije i projekte ne postoje pouzdani povijesni podaci što posebno dolazi do izražaja kod obnovljivih izvora energije, gdje svaki projekt ima svoj set karakteristika. Tada se klasični modeli procjene rizika nadopunjuju naprednim analitičkim alatima.
Sve manje predvidljivosti
“AI se već koristi za analizu velikih količina podataka i izradu prediktivnih modela, ali problem je što klimatske promjene izlaze iz okvira povijesnih podataka. Događaji su sve intenzivniji i manje predvidivi”, ističe Krvavica.
Primjena AI-ja postaje ključna u pokušaju da se nadomjesti manjak statistike i bolje razumiju budući rizici. No, ni umjetna inteligencija nije panacea, posebice kada se tržište suočava s pojavama koje nemaju presedan u dosadašnjim podacima.
Uz klimatske rizike, goruća tema je kibernetička sigurnost, što je posebno izraženo u energetici koja se ubrzano digitalizira. “U energetskom sektoru očekujemo značajan rast šteta. Kibernetičko osiguranje nije samo zaštita od krađe podataka, nego i od prekida sustava, nedostupnosti softvera i sličnih problema koji mogu imati veliki operativni utjecaj. To će biti jedan od ključnih rizika u narednim godinama”, zaključuje Krvavica.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu