Hrvatska je zbog stagnacije domaće poljoprivredne proizvodnje i visoke ovisnosti o uvozu izložena riziku rasta cijena hrane, upozorava u petak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u redovnoj publikaciji Fokus tjedna.

“Naša poljoprivredna proizvodnja zadnjih godina stagnira, a potrošnja se sve više oslanja na uvoz pa eksterni poremećaji brzo postaju domaći problem. Zato prehrambena sigurnost mora biti na istoj razini prioriteta kao i energetska sigurnost”, ističe HUP navodeći kako i mali poremećaji u logistici ili trgovini (zastoji na granicama, štrajk prijevoznika) mogu poremetiti opskrbu.

Zatišje pred buru

Zbog skoka cijena gnojiva uskoro skuplja hrana na policama?

Poslodavci kažu da je problem i upravljanje poljoprivrednim zemljištem, jer razlike između službenih evidencija i stvarnog stanja dovode do pogrešnih procjena raspoloživih površina, što rezultira nižim ulaganjima, nižom produktivnošću i slabijim rastom domaće proizvodnje.

Prosječna poljoprivredna površina, kako navode, je 7,5 hektara (ha), dok je prosjek u EU oko 17,4 ha, što apostrofira rascjepkanost zemljišta i ograničene ekonomije razmjera. Pritom, svega oko 20 posto proizvođača proizvodi 80 posto hrane, dok većina subjekata ne proizvodi znatne količine, a prima potpore.

Izdvojili su i problem niskog stupnja navodnjavanja (1 posto prema 6,3 posto u EU), nisku primjenu tehnologija i precizne poljoprivrede te nedovoljna ulaganja.

“Ne iznenađuje stoga da je uvoz hrane od 2019. skočio 120 posto, a trgovinski deficit hrane i pića premašio dva posto BDP-a u usporedbi s uravnoteženim saldom CEE regije”, kazali su iz HUP-a navodeći kako bez žive stoke hrvatski deficit prelazi tri posto BDP-a.

Samodostatnost u proizvodnji mesa iznosi 65 posto, a kod svinjetine 58 posto, a deficit u trgovini voćem i povrćem dosegnuo je gotovo pola milijarde eura. “Domaća proizvodnja ne pokriva potrebe tržišta i snažno smo izloženi globalnim poremećajima”, upozorili su iz HUP-a te naglasili kako nam “u jeku nove energetske krize zbog rata na Bliskom istoku prijeti novi globalni šok cijena hrane s obzirom na eskalaciju cijena energenata, pucanje nabavnih lanaca, ograničenje izvoza poljoprivrednih proizvoda i rast cijena umjetnih gnojiva”.

Ovisnost o uvozu energenata, gnojiva i stočne hrane čini našu poljoprivredu osjetljivom na spomenute poremećaje, jer se rast globalnih troškova brzo prenosi u domaću proizvodnju, istaknuli su iz HUP-a.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

EU pred izazovom

Europa ulazi u najopasniju fazu: utrka za sirovinama prijeti novim kolonijalizmom

Sektor se, kažu, suočava i s kroničnim manjkom radne snage, a investicijski ciklus dodatno usporavaju dugotrajni administrativni postupci, primjerice spora obrada natječaja i projekata.

Rast cijena hrane kao ključni inflacijski rizik

Iz HUP-a su upozorili kako rast cijena hrane predstavlja značajan inflacijski rizik jer hrana i bezalkoholna pića čine 21,8 posto potrošačke košarice, pa povećanje cijena hrane za jedan postotni bod podiže ukupnu inflaciju za oko 0,3 postotna boda.

“U uvjetima rasta svih ključnih poljoprivrednih inputa postoji realan rizik dodatnog ubrzanja inflacije hrane, što ukupnu stopu harmonizirane inflacije u Hrvatskoj podiže na razinu od oko pet posto u 2026., iznad ranijih procjena”, navodi se u Fokusu tjedna.

Nužne strukturne reforme i manje porezno opterećenje

U cilju smanjenja uvozne ovisnosti i jačanja domaće proizvodnje hrane HUP predlaže reformu upravljanja poljoprivrednim zemljištem i uklanjanje administrativnih prepreka konsolidaciji zemljišta, hitno donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, produljenje ugovora o privremenom korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta i ubrzanje raspisivanja natječaja i obrade projekata u poljoprivredi, uz pojednostavljenje administrativnih procedura.

Predlaže i postupno napuštanje modela administrativnog ograničavanja cijena i uvođenje ciljanih fiskalnih i socijalnih mjere, usmjeravanje socijalnih mjera prema najugroženijim kućanstvima putem imovinskog cenzusa na temelju Središnjeg registra stanovništva te smanjenje PDV-a na hranu na razine zemalja u okruženju, uz smanjenje komunalnih doprinosa i drugih parafiskalnih nameta.

“Dugoročno rješenje zahtjeva jasnu političku i stratešku odluku države o važnosti domaće proizvodnje hrane. Ako je cilj osigurati prehrambenu sigurnost, potrebno je definirati koje ključne poljoprivredne proizvode Hrvatska mora proizvoditi u dovoljnoj količini za vlastite potrebe. Takav pristup osigurava stabilnost opskrbe hranom, smanjuje ovisnost o uvozu i povećava otpornost gospodarstva na globalne poremećaje”, napisali su HUP-ovci u Fokusu tjedna.