Prije četiri tjedna započeo je napad Izraela i Irana na SAD što je izazvalo paniku na tržištu nafte te rast cijena energenata. O tome je u podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” govorio naftni stručnjak Igor Dekanić. – Ima naznaka da bi ovo mogla biti nova energetska kriza, ali s obzirom da su takve krize dugotrajne za sada još nema takva obilježja. Mi smo svi zaboravili naftne krize iz 1970-ih kad je u jednoj zimi nafta poskupjela četiri puta, istina s tada niskih 4 na 12 dolara po barelu ili kad je Iran nakon islamske revolucije 1979. obustavio izvoz nafte, cijene su bile udvostručene. To je bila tzv. druga naftna kriza ili drugi naftni šok, cijene nafte zadržale su se na 30-ak tadašnjih dolara po barelu sve do 1986. godine. Sada nije takva situacija, premda u sadašnjem hiperglobaliziranom i hiperinformatiziranom svijetu svi govore o naftnim šokovima, velikoj krizi itd. U prvih nekoliko dana nakon napada Izraela i SAD na Iran nafta je poskupjela za 20 posto, kasnije za 50 posto, a čim su bile naznake da se vode neki mirovni pregovori iza kulisa ili da ne neko posredništvo nudi, već su cijene pale ispod 100 dolara po barelu u Europi, a ispod 90 dolara u SAD-u – pojašnjava Dekanić.

Nafta s Bliskog istoka najvažnija je za države Azije

Govorio je i o važnosti Hormuškog tjesnaca – Najveći dio proizvedene nafte u zemljama Bliskog istoka – Iranu, Iraku, UAE-u, Kataru ide kroz taj prolaz. Saudijska Arabija ima naftovode prema Egiptu i Turskoj pa svoju naftu izvozi i na taj način. Kroz Hormuški tjesnac izvozi se 20 posto svjetske proizvodnje nafte i tu je njegova važnost. Veći dio te nafte izvozi se u Aziju. Zanimljivo je da se još nisu oglasili glavni potrošači, a to su Kina, Japan, Južna Koreja i Indija. Kina je nekoliko puta izjavila da do tog rata nije trebalo ni doći. Današnji hiperglobalizirani i hiperinformatizirani svijet jednostavno histerično reagira na događaj do kojeg još uvijek de facto nije došlo – ističe Igor Dekanić, napominjući i da Iran tvrdi da Hormuški tjesnac nije zatvoren za sve države nego samo za one koje su napale Iran.  

Hrvatska vlada je promptno reagirala

Da bi došlo do globalne recesije cijene nafte bi dugo trebale biti iznad 120 ili 130 dolara po barelu, ocjenjuje Dekanić. Smatra da do inflacije u Europi realno može doći tek nakon dva mjeseca ovakvog stanja, no da do nje već dolazi iz dana u dan. Pohvalio je novi paket mjera hrvatske vlade. – Vlada je promptno reagirala, nema se tu što prigovoriti, i to već tri puta. Prva je odluka bila 5. listopada da se subvencionirana cijena prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica i grijanja na sve vrste drveta, gdje je PDV snižen na 5 posto, produlji do ožujka 2027. godine. U drugom navratu su donesene neke slične odluke, a sad su cijene limitirane i smanjene su trošarine. Vlada je ovaj put reagirala vrlo spremno i pokušava na neki način naše i gospodarstvo i građane provesti sa što manje štete od te krize, ako ona izbije u punoj mjeri – zaključuje Igor Dekanić.

Cijeli intervju u kojem Dekanić govori i o privremenom ukidanju američkih sankcija na rusku naftu, energetskoj sigurnosti Zapada, Zelenoj tranziciji i planu izgradnje modularnih nuklearnih elektrana u Hrvatskoj pogledajte u podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika, a poslušati možete i audio verziju na platformi MixCloud.