Čelnica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde poručila je kako bi poduzeća mogla biti znatno brža u podizanju cijena kao odgovor na naftni šok izazvan ratom u Iranu, i to zbog gorkih sjećanja na inflacijski val koji je pogodio Europu nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

FINANCIJE

Provjerite račune: Krenule isplate novčanih dodataka, tko prima putem pošte ima vremenski rok za podizanje

Ako se rast cijena nafte i plina nastavi, “odgovor tvrtki i radnika mogao bi biti brži nego prošli put”, izjavila je Christine Lagarde u srijedu tijekom konferencije u Frankfurtu, prenosi AP.

Naglasila je kako sada imamo svježije sjećanje na visoku inflaciju, što bi moglo utjecati na brzinu kojom se troškovi prelijevaju na potrošače i kojom radnici traže kompenzaciju kroz veće plaće.

Iako je ESB uspio obuzdati inflacijski vrhunac iz 2022. godine serijom podizanja kamatnih stopa, Lagarde priznaje da je “to iskustvo ostavilo traga”. Prema njezinim riječima, čitava jedna generacija sada je proživjela svoju prvu epizodu visoke inflacije i možda neće biti spora u reakciji drugi put.

Inflacija u zemljama koje koriste euro dosegnula je vrhunac od 10,6 posto u listopadu 2022. nakon što je invazija dovela do prekida opskrbe ruskim prirodnim plinom.

Novi šok potaknut je iranskom blokadom Hormuškog tjesnaca početkom ožujka, što je katapultiralo cijenu sirove nafte Brent s razine ispod 80 na preko 100 američkih dolara po barelu, dok su se cijene plina u Europi udvostručile u manje od mjesec dana.

Lagarde je istaknula kako monetarna politika ne može izravno sniziti cijene nafte te da središnje banke u pravilu zanemaruju prolazne energetske šokove bez podizanja kamatnih stopa. Takav potez ima smisla jedino ako se više cijene energije počnu ugrađivati u cijene ostalih dobara i u plaće radnika, stvarajući opasnu cjenovnu spiralu.

“Ako se energetski šok procijeni kao ograničen i kratkotrajan, trebao bi se primijeniti klasičan pristup i jednostavno ga zanemariti”, objasnila je, dodajući da, dok povišenje stopa počne djelovati s odmakom od nekoliko mjeseci, inflatorni skok je već možda prošao.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Unatoč umirujućim tonovima, situacija je daleko od bezazlene. ESB je na svojoj posljednjoj sjednici 19. ožujka ostavio ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom na dva posto, no retorika se značajno zaoštrila.

Tržišta, koja su početkom godine očekivala seriju smanjenja stopa, sada predviđaju moguća povećanja već u travnju ili lipnju kako bi se suzbila nova prijetnja. U skladu s tim, ESB je već podigao svoju prognozu inflacije za eurozonu u 2026. godini na 2,6 posto, što je značajan porast u odnosu na nedavne projekcije.

Postoje razlozi za vjerovanje da bi trenutačni skok cijena nafte mogao biti manje inflatoran nego što se strahuje, jer je porast cijena, za sada, manji od onoga koji je Europa doživjela u razdoblju 2021.-2022. godine.

Ipak, širi ekonomski pokazatelji izazivaju zabrinutost. Najnoviji podaci o poslovnim aktivnostima pokazuju usporavanje rasta privatnog sektora u SAD-u i eurozoni na najniže razine u posljednjih jedanaest mjeseci, što ekonomiste navodi na upozorenja o “stagflaciji” – opasnoj kombinaciji gospodarske stagnacije i visoke inflacije.

Međutim, ako se pokaže da inflacija ustrajno ide iznad cilja ESB-a od dva posto, “odgovor mora biti odgovarajuće snažan ili ustrajan”, poručila je Lagarde.

Sukob na Bliskom istoku, koji je započeo krajem veljače, proširio se i na napade na energetsku infrastrukturu u Kataru i Saudijskoj Arabiji, što dodatno destabilizira tržišta i prijeti novim krizama.