Od 1. siječnja 2026. u Njemačkoj na snagu je stupila nova, viša granica zarade za takozvane mini poslove (‘minijob’). Riječ je o obliku zaposlenja s ograničenim primanjima i posebnim poreznim te socijalnim pravilima, koji je posebno popularan među umirovljenicima, studentima i osobama koje žele dodatno zaraditi.

Sisak

Umirovljenicima počela isplata uskrsnica koje iznose od 50 do 70 eura

Povećanje minimalne satnice na 13,90 eura dovelo je i do rasta dopuštene mjesečne zarade u mini poslu – s dosadašnjih 556 eura na 603 eura mjesečno, piše Fenix magazin.

Na godišnjoj razini to znači redovitu zaradu do 7.236 eura bez gubitka statusa mini zaposlenja. No zahvaljujući posebnim pravilima, u određenim situacijama moguće je zaraditi i do 8.842 eura godišnje, a da se i dalje zadrži status mini posla. Upravo ta mogućnost posebno je zanimljiva umirovljenicima koji žele povećati svoje prihode bez kompliciranih poreznih posljedica.

Kako je izračunata nova granica od 603 eura?

Od 2022. godine granica za mini posao automatski je vezana uz zakonsku minimalnu plaću. To znači da se s svakim povećanjem minimalca povećava i dopuštena mjesečna zarada u mini poslu. Izračun se temelji na formuli: minimalna plaća pomnožena s 130, podijeljeno s tri. Kod minimalne satnice od 13,90 eura dobiva se iznos od 603 eura mjesečno.

Ova promjena donosi veću fleksibilnost za oko 6,9 milijuna osoba u Njemačkoj koje rade u okviru mini posla. Oni sada mogu raditi nešto više sati, a da pritom ne prijeđu prag nakon kojeg bi morali prijeći u klasično zaposlenje s obveznim punim socijalnim doprinosima. Već se najavljuje i novo povećanje za 2027. godinu, kada bi minimalna plaća trebala porasti na 14,60 eura, što bi mjesečnu granicu mini posla podiglo na 633 eura.

Kako je moguće zaraditi do 8.842 eura godišnje?

Iako je redovna godišnja granica 7.236 eura, zakon predviđa iznimku: u najviše dva kalendarska mjeseca godišnje dopušteno je „nepredviđeno“ prekoračenje mjesečne granice. U tim mjesecima zaposlenik može zaraditi do dvostrukog iznosa, odnosno do 1.206 eura mjesečno, bez gubitka statusa mini zaposlenja.

Kad povijest postane pametna

Šibenik napravio iskorak: Tvrđave postaju “pametni” ekosustavi

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard

Takve situacije obično nastaju zbog zamjene kolege na bolovanju ili privremenog povećanja opsega posla. Ključno je da poslodavac pisanim putem potvrdi kako je povećana zarada rezultat poslovne potrebe i da nije riječ o trajnom povećanju radnog vremena. Time se osigurava pravna sigurnost i zadržava status mini posla.

Porezne prednosti za umirovljenike

Mini posao je načelno podložan porezu na dohodak, no u praksi se najčešće primjenjuje paušalno oporezivanje od 2 posto koje plaća poslodavac. Taj iznos pokriva porez na dohodak, solidarni dodatak i eventualni crkveni porez. Zbog toga za mnoge umirovljenike dodatna zarada praktično ostaje neoporeziva, a često nije potrebno ni podnositi poreznu prijavu.

Poslodavci, s druge strane, plaćaju ukupno oko 30 posto paušalnih doprinosa – 15 posto za mirovinsko osiguranje, 13 posto za zdravstveno osiguranje i 2 posto poreza. Sami mini zaposlenici u pravilu su obvezni plaćati 3,6 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje, no na početku zaposlenja mogu pisanim putem zatražiti oslobođenje od te obveze. Umirovljenici koji već primaju punu starosnu mirovinu mogu dobrovoljnim uplatama čak i povećati svoju mirovinu.

Oprez kod prijevremene mirovine

Važno je razlikovati situaciju osoba koje su dosegle zakonsku dob za starosnu mirovinu i onih koje primaju prijevremenu ili invalidsku mirovinu. Oni koji su navršili punu dob za mirovinu i primaju punu mirovinu u pravilu mogu zarađivati do granice mini posla bez smanjenja mirovine.

Kod prijevremenih umirovljenika i osoba koje primaju invalidsku mirovinu vrijede posebna ograničenja dodatne zarade, koja mogu biti i niža od 603 eura mjesečno. Ako se ta granica prekorači, može doći do smanjenja mirovine. Stoga je u takvim slučajevima preporučljivo prethodno se informirati kod nadležne mirovinske službe.

Ograničena socijalna prava

Iako mini posao donosi određene porezne pogodnosti i fleksibilnost, socijalna zaštita je ograničena. Ne postoji pravo na naknadu za nezaposlene (Arbeitslosengeld I) niti na naknadu za bolovanje nakon isteka šest tjedana koje plaća poslodavac. S druge strane, zaposlenici imaju pravo na plaćeni godišnji odmor i na isplatu plaće tijekom bolovanja do šest tjedana, kao i ostali radnici.

Povećanje granice mini posla na 603 eura mjesečno od 2026. godine predstavlja značajnu olakšicu za mnoge građane, osobito za umirovljenike koji žele popraviti kućni budžet. Zahvaljujući posebnim pravilima, moguće je zaraditi i do 8.842 eura godišnje bez gubitka povoljnog statusa. Ipak, važno je pridržavati se svih propisa, posebno kada je riječ o prijevremenoj mirovini i ograničenjima dodatne zarade. Uz pravilno planiranje, mini posao može biti siguran i isplativ način dodatne zarade u mirovini.