Sukob na Bliskom istoku otvorio je razdoblje velike međunarodne nestabilnosti. Prioritet talijanskog Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje bio je prije svega pružiti pomoć talijanskim građanima pogođenima krizom, osiguravajući njihov siguran povratak u Italiju. No svaka međunarodna kriza zahtijeva i širi pogled na njezine posljedice. Uz ratnu tragediju pojavljuju se i snažni učinci na globalne ekonomske ravnoteže.

Napetosti koje potresaju Zaljev i Hormuški tjesnac jasno pokazuju koliko su ranjive neke od glavnih arterija međunarodne trgovine. Trenutačna kriza već snažno utječe na inflaciju cijena plina, nafte i drugih strateških dobara poput gnojiva, s posljedičnim utjecajem na cijene prehrambenih proizvoda na globalnoj razini. Kada takva čvorišta postanu izloženija geopolitičkim napetostima, postaje očita hitnost jačanja sigurnosti i diverzifikacije trgovinskih ruta.

Europa se posljednjih godina već suočila sa sličnim izazovom. Ruska agresija na Ukrajinu nametnula je brzu diversifikaciju izvora opskrbe energijom. U samo nekoliko mjeseci morali smo preispitati infrastrukture, opskrbne lance i partnerstva kako bismo zajamčili sigurnost i kontinuitet naših gospodarskih sustava. Danas nas kriza na Bliskom istoku prisiljava na slična razmatranja kada je riječ o trgovinskim rutama.

Novi trgovinski koridori

U toj perspektivi treba promatrati važnost projekta gospodarskog koridora Indija-Bliski istok-Europa (IMEC). Ne radi se samo o liniji zacrtanoj na karti, već o potencijalnom preustroju logističkih i industrijskih lanaca između Indije, Zaljeva i Europe, sposobnom preoblikovati trgovinske tokove i ojačati ulogu Mediterana kao strateškog prostora povezivanja Azije i Europe, uz potencijalnu dobit za Italiju procijenjenu i do 26 milijardi eura.

Kada se mijenjaju rute globalne trgovine, mijenjaju se i ekonomske geografije. Novi trgovinski koridori stvaraju nova logistička i proizvodna zaleđa: područja koja privlače investicije, ugošćuju distribucijske centre i razvijaju industrijske aktivnosti povezane s međunarodnim lancima vrijednosti. Ako će jedna od glavnih europskih točaka pristupa tim rutama biti Mediteran, a posebno sjeverni Jadran, njegov prirodni prostor projekcije ne može se ograničiti samo na tržišta zapadne Europe. Neizbježno će se okrenuti i prema srednjoj Europi i zapadnom Balkanu, koji predstavljaju geografski i infrastrukturni most između Mediterana i srca kontinenta.

Zbog svog geografskog položaja, blizine europskom tržištu i postupne integracije s europskim standardima, zapadni Balkan može postati sastavni dio ove nove logističke arhitekture: ne samo tranzitno područje, već pravo gospodarsko zaleđe ruta između Azije i Europe, sposobno privući investicije i ojačati regionalne proizvodne lance. Infrastrukture balkanske regije također bi mogle imati koristi od ove evolucije, pridonoseći upravljanju i usmjeravanju dijela trgovinskih tokova koji će stizati u Europu kroz koridor.

U ovom scenariju Mediteran ponovno poprima stratešku središnju ulogu. Italija je, zahvaljujući svom geografskom položaju, prirodna logistička platforma između Europe, Azije i Afrike. Naš lučki sustav predstavlja jednu od velikih strateških infrastruktura europskog kontinenta: razgranatu mrežu luka koje povezuju Mediteran s glavnim gospodarskim i proizvodnim koridorima Europe.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu

Povlašteni položaj

Unutar tog sustava, sjeverni Jadran zauzima povlašten položaj u povezivanju Mediterana sa srednjom Europom. Trst, zahvaljujući svojoj povijesti, geografskom položaju i infrastrukturnim vezama, predstavlja jedno od najprirodnijih čvorišta te mreže. Nije, stoga, slučajno da je upravo Trst 17. ožujka bio domaćin dvaju važnih događaja posvećenih regionalnoj suradnji i novim gospodarskim rutama: obilježavanju tridesete obljetnice Srednjoeuropske inicijative (CEI), na kojem je sudjelovao ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon, te foruma o koridoru IMEC.

Bila je to prilika za raspravu o budućnosti povezivanja Mediterana, Balkana i srednje Europe, uz sudjelovanje brojnih ministara zemalja balkanskog područja, visokih predstavnika država uključenih u koridor IMEC i predstavnika poslovnog svijeta, što svjedoči o strateškoj ulozi ove regije u razvoju novih logističkih lanaca između Azije i Europe.

Jačanje povezanosti između Mediterana, Europe i Indo-Pacifika znači jačanje gospodarske sigurnosti našeg kontinenta. U ovoj novoj geografiji globalnih ruta Italija može i mora igrati vodeću ulogu.