Otkako su snage Fidela Castra svrgnule režim Fulgencia Batiste 1959. godine, Kuba služi kao revolucionarna paradigma za latinoameričke ljevičare – i Ahilova peta Amerike u toj regiji.

Iako se često predviđani pad režima nije ostvario, to bi se moglo promijeniti sada kada je američki predsjednik Donald Trump preuzeo kontrolu nad venezuelanskom industrijom fosilnih goriva, omogućujući svojoj administraciji uspostavljanje učinkovite naftne blokade Kube.

Potrebne hitne mjere

Iako je Trump nedavno ublažio ograničenja na privatnu prodaju nafte Kubi, njegova kampanja pritiska gurnula je zemlju u krizu, što je rezultiralo teškim humanitarnim uvjetima i značajno povećalo rizik od nekontrolirane migracije brodovima u Sjedinjene Države i Meksiko.

Florida, američka savezna država najbliža Kubi, vjerojatno bi mogla podnijeti egzodus veći od onog u Marielu 1980., kada je oko 125 tisuća Kubanaca stiglo u Miami nakon što je Castro nakratko ukinuo zabranu iseljavanja.

No, to bi moglo izazvati političku buru, osobito s obzirom na Trumpovu antiimigrantsku agendu. Meksički poluotok Yucatán, još jedno važno odredište kubanskih migranata, nema dovoljno resursa za prihvat i zbrinjavanje onih koji bježe s otoka, što je postalo očito posljednjih godina.

Da bi se ublažila patnja Kubanaca i spriječila nova migrantska kriza, potrebne su hitne i inovativne mjere. Umjesto prijetnji “prijateljskim preuzimanjem”, američka vlada trebala bi se postaviti kao potencijalni trgovinski partner. To bi nalagalo ukidanje trgovinskog embarga, što je bivši američki predsjednik Barack Obama pokušao, iako su stranačke podjele osudile taj pokušaj na propast. Pravo je vrijeme za takav pristup. S obzirom na obveznu zajedničku reviziju Sporazuma između SAD-a, Meksika i Kanade (USMCA) zakazanu za kasnije ove godine, njegove bi članice trebale razmotriti pozivanje Kube da mu se pridruži.

Turizam je glavni izvor prihoda otoka, a više od polovice njegovih godišnjih posjetitelja dolazi upravo iz te tri zemlje. Štoviše, kubanski su vođe izrazili želju za ulaganjima. Ti čimbenici, zajedno s rizikom od društvenog sloma, mogli bi biti dovoljni da natjeraju Kubu na pokretanje prijelaza prema tržišnom gospodarstvu s predvidljivim pravnim okvirom.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

ključni rokovi

Bez licence nema poslovanja: Novi rokovi za kripto tvrtke u Hrvatskoj

Takva promjena nije nepoznata. Uzmimo za primjer uspješnu integraciju postkomunističkih zemalja u Europsku uniju. Izgledi za članstvo u EU-u stvorili su goleme poticaje za unutarnje promjene. Liberalizacija tržišta je, naravno, izazvala šokove, ali većina tih zemalja sada daleko bolje stoji jer je prihvatila reformu, a Poljska se posljednjih godina pokazala kao jedno od najuspješnijih gospodarstava EU-a. Proširenje je bilo korisno ne samo za europsko tržište, već i za regionalnu sigurnost.

U usporedbi s Europom, Sjeverna Amerika dijeli snažnije kulturne sličnosti, uključujući tri glavna jezika (engleski, španjolski i francuski) i, unatoč ratovima vođenim u 19. stoljeću, zajednički osjećaj pripadnosti novom svijetu koji je zbacio okove kolonijalizma.

Štoviše, provedba Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) 1994. godine ojačala je koheziju i poboljšala živote u sve tri zemlje. Trump, koji je u prvom mandatu pokušao ukinuti NAFTA-u prije nego što je shvatio da bi to bilo političko samoubojstvo, zamijenio ju je 2020. Sporazumom USMCA, koji je pooštrio pravila o podrijetlu za robnu razmjenu.

Kao posljedica toga Meksiko je postao glavni američki trgovinski partner, Kanada je odmah iza, a te su tri zemlje danas još integriranije nego prije Trumpova prvog stupanja na dužnost, što ih stavlja u jači položaj za natjecanje s Kinom. To je i dalje tako unatoč Trumpovoj ratobornoj retorici protiv američkih susjeda i uvođenju visokih carina na uvoz u njegovom drugom mandatu. Zapravo, Meksiko i Kanada prošli su relativno dobro nakon uvođenja carina jer su proizvodi usklađeni s USMCA-om izuzeti.

Trumpova administracija trenutačno se suočava s nekoliko izazova. Cijene ostaju visoke uoči izbora na sredini mandata, a američko-izraelski rat u Iranu prijeti dodatnim pogoršanjem zabrinutosti birača oko pristupačnosti osnovnih dobara. Dodavanje Kube Sporazumu USMCA stvorilo bi veće tržište, poboljšalo pristup ključnim mineralima koje kanadske tvrtke već vade na Kubi i osiguralo prijelaz Kube prema tržišnom gospodarstvu bez pribjegavanja sili.

Regionalna integracija

Baš kao što su beskompromisni antikomunistički stavovi američkog predsjednika Richarda Nixona dali politički paravan za otvaranje odnosa s Narodnom Republikom Kinom, Trumpove krajnje desne reference čine ga pogodnim da riskira pomirenje s Kubom. Kao sin kubanskih imigranata i tvrdolinijaš, američki državni tajnik Marco Rubio također je jedinstveno pozicioniran za postizanje tog cilja.

No, Trump i Rubio moraju odabrati najučinkovitiji i najmanje bolan put: regionalnu integraciju. Kubanci su pretrpjeli dovoljno patnje, uključujući bol ezgila i razdvajanja obitelji. Možda se čini nevjerojatnim, ali nova i mirna kubanska revolucija je moguća.

© Project Syndicate, 2026.