Rasprava o novom proračunu Europske unije od 2028. do 2034. ponovno je otvorila pitanje koliko EU fondovi doista doprinose razvoju europske ekonomije.

Najnovija mišljenja Europskog revizorskog suda upozoravaju da gotovo polovica EU proračuna, vrijednog oko dva bilijuna eura, i dalje prati pretjerana administracija, neujednačeno praćenje rezultata i slabiji fokus na stvarne učinke.

Zaokrenuti fokus

Analiza Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pokazuje da sporija dinamika korištenja sredstava u aktualnom financijskom razdoblju potvrđuje te slabosti. U prvih pet godina aktualne financijske omotnice u 10 zemalja srednje i istočne Europe isplaćeno je 22,9 posto sredstava, dok je u prethodnom ciklusu u istom razdoblju isplaćeno 40,4 posto. Hrvatska također zaostaje: povučeno je 21,1 posto, u usporedbi s oko 30 posto u prethodnoj perspektivi.

Revizorski sud Europe upozorava da se uspješnost fondova prečesto mjeri razinom apsorpcije, a ne stvarnim učinkom na produktivnost, konkurentnost i BDP. Stoga HUP smatra da bi fokus budućeg budžeta morao biti na ulaganjima koja generiraju mjerljive razvojne rezultate. Jedan od ključnih instrumenata novog proračunskog razdoblja mogao bi biti predloženi Europski fond za konkurentnost (ECF), zamišljen kao mehanizam koji bi povezao postojeće programe financiranja inovacija i industrijskog razvoja.

Među njima su Horizon Europe za istraživanje i razvoj, projekti od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) te financijski instrument InvestEU koji uz EU jamstvo mobilizira oko 372 milijarde eura ulaganja. Cilj fonda je povećati javno-privatna ulaganja u strateške industrije i ubrzati tehnološku transformaciju gospodarstva. No, Sud upozorava da objedinjavanje različitih politika u jednom instrumentu može dodatno povećati administrativnu složenost i otežati praćenje rezultata, uz rizik da se uspješnost fondova i dalje procjenjuje kroz procedure, a ne kroz stvarni učinak na gospodarstvo.

Domaća udruga poslodavaca upozorava da je strukturni problem hrvatskog modela korištenja EU novca relativno mali udio usmjeren prema privatnom sektoru. Podsjetimo, to je bio sukus kritika kad se kreirao Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), no Vlada je kritike odbacila. U aktualnom VFO-u i Planu oporavka gospodarstvu je dodijeljeno oko 2,7 milijardi eura bespovratnih sredstava, oko 11 posto ukupne omotnice. Analiza Europske komisije pokazuje da samo oko pet posto sredstava iz NPOO-a izravno cilja segment malih i srednjih poduzeća.

Ključna poluga

Takva struktura, smatraju u HUP-u, otežava bržu konvergenciju prema razvijenijim članicama EU. Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u Hrvatskoj iznosi tek 53 posto europskog prosjeka, a zemlja ima i drugi najveći robni trgovinski deficit u EU. U HUP-u naglašavaju da bez snažnijeg usmjeravanja EU fondova prema ulaganjima u tehnologiju, inovacije, digitalizaciju i internacionalizaciju poduzeća teško može doći do bržeg rasta produktivnosti i izvoznog potencijala. Istovremeno, interes poduzetnika za takva ulaganja postoji: u okviru Strategije pametne specijalizacije već je ugovoreno oko 560 milijuna eura kroz 1920 projekata istraživanja, razvoja i tehnološke transformacije.

Novi izvor prihoda

Raste interes poduzetnika za ugradnju baterija, sada je jasno i zašto

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Kako bi EU fondovi ostvarili snažniji razvojni učinak, HUP predlaže nekoliko ključnih promjena. Među najvažnijima je snažnije usmjeravanje kohezijske politike prema privatnom sektoru, najmanje 30 posto kroz otvorene pozive. Predlaže se i administrativno pojednostavljenje kroz bržu evaluaciju projekata, primjenu pojednostavljenih troškovnih modela i jasne, mjerljive pokazatelje učinka koji bi pratili stvarne razvojne rezultate ulaganja.

Naglašavaju i potrebu za većom transparentnošću, uključujući obveznu objavu planova poziva najmanje dvije godine unaprijed te pravodobno raspisivanje natječaja. Bez takvih promjena, upozoravaju u HUP-u, EU fondovi teško će ostvariti puni razvojni potencijal u državama poput Hrvatske, gdje bi trebali biti ključna poluga za povećanje produktivnosti, jačanje konkurentnosti i dugoročnu konvergenciju.