Izvoz hrvatskih tvrtki lani je prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku dosegnuo rekordnu vrijednost, a gleda li se detaljnije po područjima s kojih dolaze izvoznici, samo je u četiri županije njegova vrijednost bila slabija nego u 2024. – u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj, Osječko-baranjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Grad Zagreb, kao sjedište svih velikih poduzeća i gospodarski najrazvijenije područje Hrvatske, izvan je konkurencije kad je riječ o izvoznim rezultatima. Od 25,19 milijardi eura ukupnog izvoza trećinu su realizirala poduzeća s njegovog područja.

Deset županija u suficitu

Nakon Zagreba izvozno najjače, no uz osjetno niže brojke, su Zagrebačka, Varaždinska i Međimurska županija. Te četiri županije, ukratko, čine pola lanjskog hrvatskog izvoza.

Zagrebačka županija bilježi i najveći porast vrijednosti izvoza, uz Zagreb, koji je izvozne brojke podebljao za 539 milijuna eura (na 8,44 milijarde eura). Rezultat poduzetnika Zagrebačke županije bolji je za 300 milijuna eura i približava se iznosu od dvije milijarde eura. Bolji izvozni ‘skor’ imaju i Varaždinska i Međimurska županija, koje su jedine s vrijednošću realizacije većom od milijardu eura, te porastom od oko 60 milijuna eura. Velikim iskorakom u prošloj godini izdvajaju se izvoznici Brodsko-posavske županije. Njihov je rezultat u odnosu na 2024. veći za 138 milijuna eura (na 716 milijuna), a najvećim dijelom rast je postignut zahvaljujući poslovima na tržištima Njemačke i Francuske.

Deset hrvatskih županija uspijeva imati veći izvoz u odnosu na uvoz (Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska), dok je u Zadarskoj vrijednost izvoza tek neznatno niža. Ta je županija specifična i po visokom učešću poljoprivrede, odnosno ribarstva u izvozu. Tamošnja jaka ribarska scena, od tvrtke Ante Gotovine koja izvozi tune u Japan, do Cromarisa i školjkara iz Podvelebitskog kanala, donose trećinu od 473 milijuna eura izvoza.

Prerađivačka industrija uvjerljivo je glavni izvoznik u većini županija, a visokim udjelom trgovine u izvozu izdvajaju se prvenstveno priobalne županije. Specifičan je slučaj Dubrovačko-neretvanske županije u kojoj lučka pozicija definira i izvoznu strukturu – od 194 milijuna eura čak 162 milijuna realizira se u sektoru prijevoza i skladištenja, a gotovo sav taj iznos realizira se u BiH. U Ličko-senjskoj županiji, koja je i na začelju županijske liste po visini vrijednosti ostvarenog izvoza, pred ostalim djelatnostima dominira u izvozu rudarstvo i vađenje.

Rezultat je to aktivnosti tvrtke Calcit, koju u Gospiću ima slovenski investitor i koja već godinama izvozom vapnenca podiže rezultate ove županije, a od 83 milijuna eura izvoza lani je najveći dio realiziran na tržištima Njemačke i Austrije. U slučaju Grada Zagreba, pak, trgovina ima veliko učešće u ukupnom izvozu – zagrebačka prerađivačka industrija izvezla je 4,3 milijardi eura, a trgovina gotovo tri milijarde.

Plinski biznis

Specifičan slučaj ostaje Vukovarsko-srijemska županija, gdje činjenica da na njezinu području PPD i ENNA Pavla Vujnovca službeno imaju sjedište, određuje i gospodarsku sliku. S eksplozijom cijena plina, kojim Vujnovac trguje, u proteklim godinama opskrba energijom i plinom bio je statistički ključan pokazatelj i u izvoznim rezultatima.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Rekordna vrijednost izvoza dosegnuta je u 2022., kada je ukupno gospodarstvo te istočne županije izvezlo 1,36 milijardi eura, a od toga je plin činio 997 milijuna eura. Lani je, pak, izvoz skliznuo na 518 milijuna eura, a prerađivačka industrija nakon nekoliko godina ponovno pretekla plin po vrijednosti poslova na stranim tržištima. Prerađivači te županije izvezli su u 2025. 234 milijuna eura, a plinski biznis 209 milijuna eura.