Hrvatski gradovi još uvijek imaju nešto što su mnogi europski već odavno izgubili, kvartove u kojima ljudi različitih zanimanja, prihoda i društvenih statusa žive jedni uz druge. Očuvanje gradova bez getoizacije važno je i društveno i ekonomski jer miješanje različitih društvenih skupina potiče razvoj zajednica, a priuštivo stanovanje ključni je preduvjet da društvena raznolikost opstane.

“Bilo kakva politika vezana uz stanovanje trebala bi zadržati jednu ostavštinu koje hrvatsko stanovanje ima, a to je da u našim kvartovima, kad govorimo o velikim gradovima, u istoj zgradi smo svi izmiješani. Živimo u sredinama u kojima sveučilišni profesor živi uz radnicu, a političar ili političarka uz nekog tko radi kao konobar ili konobarica.

Sama činjenica samo svi u jednom miksu ovo društvo čini boljim. Društveni miks je naša specifičnost koja Hrvatsku čini boljom zemljom i boljim društvom nego što su mnoga zapadna društva”, rekao je Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Naglasio je kako se po pitanju marginalizacije i getoizacije stanovništva naša zemlja nalazi u dobroj situaciji u usporedbi s drugim europskim gradovima.

Danas nedostižan san

“Često nismo svjesni pozitivnih aspekata koje imamo, pa umjesto da ih držimo i gradimo dalje, često ih izgubimo. U Zagrebu ćete u istom kvartu pronaći ljude svih mogućih profila. Kada odete u dijelove Pariza, Bruxellesa ili Londona, vidjet ćete visoko getoizirane sredine, a onda i društvene probleme. U Hrvatskoj, ako bi se pametno postupilo, možemo održati to što imamo i nastaviti graditi takvo društvo, jer stambeno pitanje je pitanje gradnje, cijene i materijala, ali to je prije svega dominantno društveno pitanje”, kazao je Jokić.

Europski parlament nedavno je usvojio Izvješće o stambenoj krizi u Europskoj uniji, jednom od najvećih socioekonomskih izazova koji pogađa sve zemlje članice. Europski parlament je s 367 glasova za i 166 protiv usvojio izvješće kojim predlaže niz mjera za ublažavanje stambene krize. Među ključnim prijedlozima su pojednostavljenje regulatornog okvira, izdavanje građevinskih dozvola u roku od 60 dana, jača pravna zaštita vlasnika i najmoprimaca te poticanje većih javnih i privatnih ulaganja. Izvješće također naglašava potrebu za dodatnom potporom mladima, obiteljima i osobama s invaliditetom te za jačanjem jedinstvenog tržišta građevinskih materijala.

Nikolina Brnjac, hrvatska europarlamentarka i koordinatorica Europske pučke stranke u Odboru za stambenu krizu, rekla je kako usvajanje izvješća pokazuje političku volju Europskog parlamenta za žuran pronalazak odgovora na stambenu krizu. Brnjac je aktivno sudjelovala u izradi izvješća te je kroz svoje amandmane istaknula kako je potrebno snažnije usmjeravanje europskih fondova nakon 2027. godine na stvarnu izgradnju stanova u novom europskom proračunu, potrebu za regulacijom kratkoročnog najma, važnost obnove zapuštenih industrijskih zona te jasan stav da EU treba pomoći u uklanjanju prepreka i stvaranju boljih uvjeta, a ne dodatno opterećivati tržište novim pravilima. Brnjac je upozorila da milijuni Europljana danas strahuju da si neće moći priuštiti vlastiti dom.

“Mladi rade, obrazuju se i grade karijere, ali sve češće imaju osjećaj da je osiguravanje stambenog pitanja, koje je generacijama prije njih bilo normalno, danas postalo nedostižno, a bez doma nema ni obitelji, ni planiranja budućnosti, ni demografske stabilnosti”, poručila je Brnjac. Eurozastupnica je kazala da je usvajanje ovog izvješća po prvi put nudi “konkretna rješenja stambene krize”.

INOVACIJA

Rješenje koje koristi zvuk za smanjenje boli i tjeskobe kod pacijenata

Jednostavnija online kupovina

Velika promjena za online kupce u Hrvatskoj: Stiže nova opcija pri dostavi

Europarlamentarac Marko Vešligaj kazao nam je: “U izvještaju Europskog parlamenta o stambenoj krizi vidljivi su određeni pomaci prema konkretnijim instrumentima, ali još uvijek ne možemo govoriti o pravom fiskalnom okviru s jasnim financijskim kapacitetima. Upravo je to jedan od glavnih razloga zašto nisam mogao podržati ovaj tekst. Dokument prije svega postavlja politički okvir i niz preporuka, dok su stvarni financijski instrumenti i dalje relativno ograničeni te se u velikoj mjeri oslanjaju na postojeće fondove i buduće proračunske odluke koje ne idu u dobrom smjeru. To je ujedno i jedna od ključnih točaka prijepora.” Vešligaj je izjavio kako se otvara se dodatan prostor privatnom sektoru, osobito kroz mehanizme slabljenja nadzora u cijelom procesu gradnje. Za njega, posebno je problematičan princip tzv. administrativne tišine, prema kojem se zahtjev smatra odobrenim ako nadležna tijela ne reagiraju u određenom roku.

“Takav pristup može oslabiti javni nadzor i povećati rizik da se stambena politika još snažnije podredi interesima tržišta i investitora, umjesto da prioritet ostane javni interes i dostupnost stanovanja građanima”, rekao je Vešligaj.

Prema dobi, najveći broj kupaca nekretnina u RH nalazi se u dobnoj skupini od 30 do 40 godina. U Zagrebu je prosječna cijena stana porasla u 2025. godini 15 posto u odnosu na 2024., a razlika između tražene i realizirane cijene je 5,4 posto, pokazuje analiza agencije Opereta, objavljena ranije ove godine. To je u skladu s europskim podacima prema kojima naša zemlja prednjači u Europi po godinama života u kojima mladi napuštaju roditeljski dom. Prošle godine prosjek je iznosio 31,3 godine, dok europski prosjek iznosi 26,2, navodi Eurostat.

Špekulacije nekretninama

“Naša istraživanja pokazuju da je za mlade jedna od glavnih vrijednosti upravo stjecanje neovisnosti. Njih 65 posto u dobi od 18 do 29 godina želi napustiti obiteljski dom, no u trenutačnim okolnostima na tržištu stanovanja, posebice visokih cijena, to nije moguće ostvariti”, izjavio je Jokić. Turizam dodatno otežava stambenu krizu jer veliki broj stanova na obali odlazi u kratkoročni najam, što smanjuje dostupnost i povisuje cijene stanovanja za lokalno stanovništvo.

Brnjac je naglasila da ograničavanje kratkoročnog najma, koji je postao posebno izražen problem u turističkim destinacijama, ne znači protivljenje razvoju turizma, već pokušaj njegova boljeg upravljanja. Prema njezinim riječima, podaci bi trebali biti temelj za procjenu treba li u pojedinim destinacijama uvoditi ograničenja, budući da turistička tržišta nisu jednaka. Izvješće također traži ubrzavanje zakonodavnih i prostornih procedura povezanih s planiranjem i gradnjom, što bi, prema njezinim riječima, trebalo potaknuti bržu izgradnju i povećati ponudu stanova na tržištu.

“Moramo spriječiti špekulacije nekretninama. U područjima gdje turizam snažno utječe na cijene stanova potrebno je postići balans između kratkoročnog turističkog najma i stambenih politika za lokalno stanovništvo. Time bi se smanjio pritisak na cijene i omogućilo da stanovi ponovno služe primarno kao prostor za život, a ne kao investicijska imovina”, izjavio je Vešligaj. Bivša ministrica turizma pak tvrdi da je u dokumentu jasno pokrivena i borba protiv špekulacija na tržištu nekretnina, odbacujući tvrdnje nekih zastupnika zelenih i socijalista da to nije slučaj.