Od ovog pa do idućeg ponedjeljka za građane traje još jedna serija upisa trezorskih zapisa. Izdanja tih kratkoročnih državnih papira već imaju uhodan ritam s obzirom na raspored dospijeća postojećih, a isto vrijedi i za obveznice, s tim da se malim ulagateljima (zasad) nude ročnosti od dvije i tri godine.

U tzv. narodnim izdanjima građani trenutačno drže oko 4,6 milijardi eura ili više od 8,5 posto javnog duga. Uz daljnja izdanja središnje države, uskoro će mali ulagatelji imati priliku i za ulaganje u obveznice lokalne države. Izdanje gradskih obveznica koje će se ponuditi na upis (i) građanima sprema, naime, Sveta Nedelja.

Dohoci nisu oporezivi

Taj način financiranja gradska je vlast na čelu s Dariom Zurovcem trasirala prilikom donošenja proračuna za 2026., i to vezano uz izgradnju sportskog (nogometnog) kampa. Gradonačelnik kaže kako su s tim u vezi već imali sastanak u Ministarstvu financija te da prije upućivanja zahtjeva za suglasnost Vlade za zaduživanje JLS Gradsko vijeće još treba donijeti nekoliko administrativnih odluka. Računa da bi se ponuda obveznica trebala provesti ovog proljeća, tj. za nekoliko mjeseci. Ideja je da se ide na dvije tranše po pet milijuna eura, od čega bi se prva realizirala ove godine, a druga iduće.

Poznati su već i neki drugi osnovni elementi izdanja: minimalni upis predviđen je na iznos od 1000 eura, izdat će se na rok od tri godine, uz godišnju isplatu kuponske kamatne stope od 3,7 posto i isplatu glavnice po dospijeću. Plan je da se sudjelovanje građana omogući slično kao kod državnih obveznica, putem digitalne ulagačke platforme odnosno Fininih aplikacija e-riznica i m-riznica.

Dužnički vrijednosni papiri lokalne države smatraju se, kao i oni središnje države, niskorizičnim ulaganjem i utoliko je realno pretpostaviti da će spomenuta fiksna kamata polučiti solidan interes. Dvije aktivne državne “narodne” obveznice – trogodišnje izdana sredinom 2024. i dvogodišnja iz lanjskog ožujka – nose kamatnu stopu od 3,30 posto (trogodišnja) posto odnosno 2,65 posto, s tim da je kod prošlogodišnje za građane koji će ih držati do dospijeća predviđen i bonus od fiksnih 50 eura, neovisno o visini uloga. Trenutno, pak, na trezorske zapise ročnosti od godinu dana prinos iznosi 2,60 posto.

U svakom slučaju, i kod gradskih ili tzv. municipalnih obveznica dohoci od kamata nisu oporezivi. Osim što to nije slučaj s kamatama na bankovne depozite, i sama kamata viša je od standardne ponude banaka na oročenja.

U slučaju Svete Nedelje nije riječ o velikom izdanju, pa je taj iskorak i zanimljiviji u kontekstu činjenice da se na iskorak koji uključuje i jednostavno sudjelovanje građana neki veći gradovi dosad nisu odlučili.

Jednostavnija online kupovina

Nema više traženja gotovine: Dostavljaču sada možete platiti karticom

Kibernetička sigurnost

Pregled programa treće Span Cyber Security Arene

Milan Horvat, veteran domaćeg tržišta kapitala, smatra kako to, uz ostalo, govori i o inertnosti i manjku agilnosti u lokalnim vlastima. Ali vjeruje da je to prostor koji će se otvarati. U sferi tržišta korporativnih obveznica to već vidimo, uključujući i tzv. mini bondove manjih poduzeća.

Kad je riječ o municipalnim obveznicama, za poticanje njihova zamaha nisu baš jako zainteresirane ni banke koje rado kreditiraju lokalne jedinice jer su to niskorizični plasmani, podsjeća naš sugovornik. Dodaje kako gradovi imaju i mogućnost ugrađivanja dodatnih benefita za svoje žitelje pri izdanjima obveznica. Sve u svemu, vidi to kao win-win opciju, uključujći i aspekte jačeg povezivanja lokalne zajednice, pa i komunikacije s izbornom bazom.

Potencijal “retail” investitora

Kako bilo, trenutno među hrvatskim gradovima aktivnu obveznicu ima samo grad Varaždin (iz 2021. s dospijećem 2031. i iznosa od 8 milijuna eura) koji je, kako podsjeća Horvat, svojedovno bio i prvi u Hrvatskoj koji je bio izdao municipalnu obveznicu. U međuvremenu su za tim načinom financiranja pojedinih lokalnih projekata bili posezali i Split, Rijeka, Zadar, Osijek i Koprivnica, ali to je uglavnom bilo u razdoblju 2004-2008. godine.

Ostaje vidjeti hoće li mogućnost izdanja dužničkih papira uz značajno participiranje lokalnog stanovništva u dogledno vrijeme nastojati iskoristiti i neke veće JLS. Potencijal takozvanih “retail” investitora svakako postoji. Osim velikog iznosa bankovnih depozita, a unutar njih i značajnih iznosa oročene štednje, to potvrđuju i iznosi kojima građani danas sudjeluju u instrumentima državnog duga.

Primjerice, aktualna ponuda trezorskih zapisa planirane veličine od 1,5 milijardi eura uz kamatnu stopu koja za tzv. male ulagatelje i ovaj put iznosi 2,50 posto, prethodi otplati 3-mjesečnog trezorca iz prosinca (ukupnog iznosa 1,7 milijardi) u kojemu oko 31 tisuću građana ima uloženo 1,47 milijardi eura. Za nekoliko dana vidjet će se i koliko ih se odlučilo za isplatu te hoće li i ovaj put većina odlučiti za opciju (automatskog) reinvestiranja.