Svima nam je odavno postalo jasno kako nogomet nije najvažnija sporedna stvar na svijetu, već je to novac, a on se iz naših novčanika sve više seli u mobitele.

Okruženi smo bankama, ponudama, kriptovalutama, karticama, a baš o tome i novitetima u ovoj industriji razgovara se na konferenciji Money Motion.

Preko 170 govornika

Naime, Zagreb je već nekoliko godina domaćin najveće financijske i tehnološke konferencije ovog dijela Europe, a ovogodišnja se održava na Velesajmu i to pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića koji su održali uvodne govore i otvorili sam događaj.

“Ovo je možda ono što se naziva sljedeća velika stvar, ali je već u ovom trenutku aktualna i događa se”, rekao je Milanović pa dodao da fintech predstavlja svojevrsni bijeg od regulatora te jednu vrstu demokratizacije financijskih tokova.

“Ono u što se vi upuštate je rubno regulirano, odnosno više neregulirano nego regulirano te nosi sa sobom određene rizike. No, uvjeren sam da je to dobra stvar i dobra dopuna monopolu država i regulatora na izdavanje novca. Neka vrsta alternative”, kaže pa dodaje da ulogu okupljenih na konferenciji vidi i kao prosvjetiteljsku, kako bi se svi trendovi u svijetu novca približili građanima.

Inače, Money Motion okuplja više od 3000 sudionika i više od 170 govornika iz područja bankarstva, plaćanja, tehnologije, stručnjaka za kriptovalute… koji raspravljaju o budućnosti novca i plaćanja. Hoće li u toj budućnosti biti banaka i kako će to sve izgledati, prokomentirao je i bivši guverner HNB-a i konzultant u središnjem bankarstvu Marko Škreb:

“Financijski sektor se kompletno mijenja i to vrlo brzo pa je teško odrediti smjer. No, neki glavni smjer je digitalizacija svih bankarskih usluga. Teško je 100 posto predvidjeti što će biti, ali uvjeren sam da će banke i dalje postojati, no možda ne u obliku koji imamo danas. Vidimo da se smanjuje broj poslovnica i fizičkih kontakata što znači da će biti više ‘neobanaka’, to su one koje nemaju fizičko sjedište, a u Europi ih ima već preko 150 i to će se sasvim sigurno nastaviti, a poslije će se banke seliti na digitalne platforme”, rekao je pa se osvrnuo i na budućnost novca u fizičkom obliku.

Jednostavnija online kupovina

Nema više traženja gotovine: Dostavljaču sada možete platiti karticom

Kibernetička sigurnost

Pregled programa treće Span Cyber Security Arene

“Uvjeren sam da će gotovina i dalje postojati. Mnogo je nesporazuma oko digitalnog eura, a cijela poanta je da on bude digitalni predstavnik onog što je gotovina. Koliko ja znam, inicijative koje idu da se ozakoni digitalni euro isto tako žele ozakoniti gotov novac. Ljudi moraju imati izbor – žele li plaćati gotovim novcem ili ne – zato će novčanice i kovanice ostati, ali moje mišljenje je da će ih ljudi sve manje koristiti”, zaključio je Škreb pa dodao da će s digitalizacijom rasti i prevare te da je edukacija zbog toga jako bitna.

Na samoj konferenciji, makroekonomski pregled situacije u svijetu dao je profesor ekonomije i financija Richard A. Werner, dok je o mega trendovima u bankarstvu govorio Frank Schwab. On tvrdi da su mega trendovi masivni, univerzalni i postojani pa je nabrojio njih 42, a među velikim mega trendovima do 2030. uvrstio je, između ostalog, fintech, društvene mreže, AI, Cloud, biometričku sigurnost…

U kongresnoj dvorani zagrebačkog velesajma vodila se i debata o tome jesu li kriptovalute prevara ili imaju stvarnu vrijednost, a govorilo se i o tome tko će dominirati za 10 godina – fintech ili banke.

Nikola Škorić, CEO Electrocoina, istaknuo je kako ne uživa u bankarenju kao ni većina mladih, što pokazuju i istraživanja.

“Svatko tko uživa u bankarenju bio bi čudna osoba”, odgovorio mu je Josip Majher, glavni operativni direktor iz Hrvatske poštanske banke.

“Bankarenje nije za uživanje, nego da vam ispuni potrebe na najlakši mogući način. Najveća greška koju mi bankari radimo jest da nešto zovemo proizvod, a nije u njima poanta nego u potrebama ljudi”, kaže pa ističe da je instant plaćanje nešto što sve banke danas moraju imati i nuditi jer je pogodno te ispunjava potrebe klijenata.

Kada je budućnost banaka u pitanju i one gledaju prema fintechu, a Majher kaže kako vjeruje da će banke uskoro imati podjelu plaćanja i transakcija baš zbog utjecaja fintecha.

Raspravljao se i o AI agentima te njihovoj ulozi u budućnosti bankarenja, ali i privatnog života. Pitanje je hoće li oni donositi odluke umjesto nas.

ETF-ovi i fintech

“Radimo s AI agentima, ima ih sjajnih, a na kraju je sve isto jer banke će biti ovdje. Ako bih se morao kladiti na neku budućnost, bilo bi to na neki hibrid. Plaćanja će biti dominirana tehnologijom, a banke će slijediti. Odlično je što o tome pričamo i gledamo što možemo napraviti zajedno, ali na kraju krajeva glavne odluke donose se u banki, važno je da postoji to nešto ljudsko. Što će AI napraviti? Činjenica je da je potreba i dalje ista, neke banke će evolvirati, neke će pasti, fintech će rasti. No, znate li što svaki fintech želi biti kada naraste? Želi biti banka”, zaključio je.

Kada je riječ o budućnosti, AI tu igra veliku ulogu pa se mnogi pitaju što je sljedeće kada je umjetna inteligencija u pitanju.

Reinhard Höll, član Uprave i glavni direktor za transformaciju u NLB-u tvrdi da po tom pitanju već zaostajemo.

“Svi se mi igramo s Chat GPT-jem i Geminijem, ali napredak je sve brži. Sve je to uzbudljivo, ali moramo biti brži.”

Kada je u pitanju upravljanje bogatstvom, govorilo se o fintechu i ETF-ovima. Henry Jim iz Bloomberga rekao je kako su brojke u Europi rekordne kada su ETF-ovi u pitanju te da su glavni razlozi za to informacija, automatizacija i pristup.

“Ono što se sada događa, posebice u Europi, je da kulturološi razvijamo investicijsku kulturu. ETF-ovi su bili prirodan korak u toj evoluciji. Vidim veliku budućnost za ETF-ove na ovim prostorima.”