Zbog posljedica afere Plin za cent i drugih prepreka, Hrvatska već 1257 dana čeka odluku Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) o naknadi za priključenje elektrana na mrežu, dokumenta bez kojeg je teško pokrenuti nove investicije u obnovljive izvore energije, upozorava Aljoša Pleić, zamjenik predsjednika Udruženja OIE-a pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Afera Plin za cent

Upitan zašto se čeka toliko dugo, Pleić je kazao: “Više je objašnjenja, prvi problem je bio što se dogodila afera Plin za cent kada je regulatorna agencija ostala bez nekoliko članova Upravnog vijeća i samim time bila je ‘obezglavljena’ donijeti ovako važnu odluku. Problem se otegnuo tri godine, sve do lani, kada je konačno oformljeno Upravno vijeće, za koje moram reći da su dolazili kod nas i pokrenuli savjetovanja.”

Podsjetimo, u aferi Plin za cent otkriveno je da su trgovci kupovali višak plina iz sustava za simboličan jedan cent, a zatim ga prodavali po tržišnim cijenama. Iz poslovnog kuta, činjenica da HERA nije donijela jediničnu naknadu za priključenje elektrana na mrežu znači da investitori u energetiku već godinama rade u regulatornoj neizvjesnosti. Ta odluka trebala je definirati koliki standardni trošak investitor plaća za priključenje nove elektrane na elektroenergetsku mrežu, bilo da je riječ o solarnoj elektrani, vjetroelektrani ili baterijskom spremniku energije.

Priključenje na mrežu jedan je od ključnih troškova energetskih projekata. Bez jasno definirane jedinične naknade, developeri ne mogu precizno izračunati ukupnu investiciju. To otežava donošenje investicijskih odluka i često odgađa projekte.

“Investitori još uvijek čekaju cijenu naknade za priključenje, od rujna 2022. godine, od 1200 dana. Cijena priključenja je ključni faktor koji utječe na odluku o tome je li neki projekt isplativ ili nije. Direktno se nadovezuje na problematiku energetskih odobrenja, što je prvi formalni korak. Lokacijska dozvola mora se riješiti u roku od tri godine od izdavanja energetskog odobrenja, što je u aktualnim uvjetima kašnjenja nemoguć pothvat. Više od 350 megavata dodijeljenih energetskih odobrenja već je isteklo”, rekla je voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK Tamara Kelava.

Upitan znači li nedonošenje odluke da se projekti obračunavaju po starim pravilima, Pleić je izjavio kako su brojni projekti stali. “Ne obračunava se i ne ide u realizaciju. Nemamo još uvijek metodologiju obračunavanja ni iz 2022., tako da su nekim projektima već istekli i odobrenja i dozvole”, rekao je Pleić.

Bolja iskorištenost energije moguća je uz baterije za pohranu električne energije, navodi se u trećem Position Paperu HGK. Te baterije funkcioniraju poput velikih rezervnih spremnika, pohranjuju višak struje kada je proizvodnja veća od potrošnje, a zatim je vraćaju u mrežu kada potrošnja naraste. Radi se o tehnologiji koja se nalazi na prvome mjestu prema zainteresiranosti investitora u ovom sektoru.

Izgraditi dalekovod

“Baterije nisu čudesni štapić za hrvatski elektroenergetski sustav. Dalekovod u smjeru sjever-jug i dalje moramo izgraditi, ali za to će trebati čekati možda i do 2035. No, baterije mogu pomoći u kraćem roku ublažiti probleme sustava te pridonijeti jeftinijim pomoćnim uslugama operatora sustava, tj. posredno utjecati na troškove struje”, kazala je savjetnica u Odjelu za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK i poslovna tajnica Udruženja za OIE HGK Nina Domazet.

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard

Hrvatska trenutačno nema rješenje za razdoblja kada je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora visoka, a potrošnja niska. Prije tri godine zbog zagušenja u prijenosnoj mreži propala je količina zelene energije koja bi mogla opskrbiti više od 20 tisuća kućanstava godišnje. Korištenje baterijskih spremnika smanjilo bi potrebu za uvozom električne energije te povećalo ukupnu učinkovitost elektroenergetskog sustava.