Iako su mnogi radnici priželjkivali zakonsko povećanje minimalnog broja dana godišnjeg odmora, najnoviji prijedlozi izmjena Zakona o radu donose promjenu koja bi mogla imati daleko veći utjecaj na kvalitetu života i planiranje slobodnog vremena. Umjesto dodavanja novih dana, zakonodavac se fokusirao na fleksibilnost, uvodeći drastično produljenje roka za korištenje neiskorištenog, takozvanog starog godišnjeg odmora. Ova, naizgled administrativna, izmjena zapravo predstavlja tektonski pomak u radnim pravima i omogućit će radnicima da akumuliraju i koriste slobodne dane na način koji je do sada bio nezamisliv. Glavna promjena, čije se usvajanje očekuje u prvom tromjesečju 2026. godine, omogućit će da se godišnji odmor stečen u jednoj godini prenese i iskoristi u razdoblju od čak osamnaest mjeseci, što je tri puta dulje od trenutačnog roka koji istječe 30. lipnja iduće godine.

Konkretno, to znači da će radnici godišnji odmor koji su zaradili tijekom 2026. godine moći iskoristiti sve do 30. lipnja 2028. godine, što otvara goleme mogućnosti za planiranje duljih putovanja, obiteljskih odmora ili jednostavno uzimanje predaha kada im je on najpotrebniji, bez straha da će im dani “propasti”. Ova značajna promjena rezultat je dugogodišnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskom praksom i Konvencijom Međunarodne organizacije rada br. 132, a potaknuta je i odlukama Suda EU koje štite pravo radnika na odmor. Ipak, važno je napomenuti da određeno ograničenje ostaje na snazi, radnik će i dalje morati iskoristiti najmanje dva tjedna odmora unutar kalendarske godine u kojoj je to pravo i stekao, čime se osigurava obvezni period regeneracije i sprječava potpuno odgađanje odmora.

Dok čekamo nove zakonske odredbe, vrijedi se podsjetiti kako sustav funkcionira danas. Zakonski minimum u Hrvatskoj ostaje nepromijenjen i iznosi četiri tjedna, što u praksi znači dvadeset radnih dana za one koji rade pet dana u tjednu, odnosno dvadeset četiri dana za šestodnevni radni tjedan. Određene skupine, poput maloljetnika i radnika na poslovima sa štetnim utjecajem na zdravlje, imaju pravo na minimalno pet tjedana odmora. Međutim, stvarni broj dana na koje većina radnika može računati znatno je veći, a ključnu ulogu u tome imaju kolektivni ugovori i pravilnici o radu. Putem njih se najčešće ostvaruju dodatni dani na temelju kriterija kao što su godine radnog staža, primjerice jedan dan za svakih pet godina staža, zatim složenost posla i specifični uvjeti rada poput noćnih ili smjenskih turnusa, te socijalni uvjeti koji u obzir uzimaju roditelje s malom djecom ili osobe s invaliditetom.

Statistički podaci za 2025. godinu otkrivaju dubok jaz u broju dana godišnjeg odmora ovisno o sektoru u kojem radnik radi. Na vrhu ljestvice, s prosječno trideset dana odmora, nalaze se zaposlenici u državnim i javnim službama, čija su prava najčešće detaljno regulirana kolektivnim ugovorima. Slijede ih zaposlenici u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, koji u prosjeku koriste dvadeset pet dana godišnjeg. Na začelju su, s prosječno dvadeset tri dana, radnici u domaćim privatnim tvrtkama, gdje su kolektivni ugovori rjeđi, a prava se češće svode na zakonski minimum. Ta razlika od cijelog tjedna između javnog i privatnog sektora zorno prikazuje nejednakost u radnim uvjetima i beneficijama koje su dostupne hrvatskim radnicima.

2026: Godina iz snova za spajanje blagdana

Iako se zakonski broj dana ne mijenja, 2026. godina s pravom nosi epitet “godine iz snova” za sve one koji vole planirati i maksimalno iskoristiti slobodno vrijeme. Zbog iznimno povoljnog rasporeda blagdana, radnici će uz minimalno trošenje dana godišnjeg odmora moći organizirati odmore koji se protežu na tjedan ili čak dulje. Računice pokazuju da će se pametnim spajanjem vikenda i blagdana moći ostvariti gotovo pedeset dana odmora tijekom cijele godine. Primjerice, lipanj 2026. nudi savršenu priliku, blagdan Tijelova pada u četvrtak, 4. lipnja, što omogućuje da se uz korištenje samo jednog dana godišnjeg (petak) dobije četverodnevni produženi vikend. Kasnije istog mjeseca, Dan antifašističke borbe pada u ponedjeljak, 22. lipnja, što znači da se uz uzimanje četiri dana godišnjeg odmora može spojiti čak devet slobodnih dana zaredom, idealno za prvi ljetni odmor.

Što još donosi novi Zakon o radu?

Produljenje roka za korištenje godišnjeg odmora samo je dio šireg paketa izmjena radnog zakonodavstva koje stupaju na snagu 2026. godine, a cilj im je modernizirati tržište rada i ojačati prava radnika. Jedna od ključnih novosti je uvođenje transparentnosti plaća, prema kojoj će poslodavci imati obvezu jasno definirati platne razrede i osigurati jednaku plaću za jednak rad, što je mjera usmjerena na smanjenje platnog jaza između muškaraca i žena. Nadalje, preciznije će se regulirati rad na daljinu, s posebnim naglaskom na pravo radnika na odmor te definiranje naknade za troškove koji nastaju radom od kuće. Naposljetku, uvode se i stroža pravila za sklapanje ugovora na određeno vrijeme kako bi se spriječile zloupotrebe i lanci uzastopnih kratkoročnih ugovora koji radnike drže u stanju stalne nesigurnosti.