U Vladi se u okršajima s oporbom vole pozivati na ekonomske pokazatelje, a procjena državnih statističara o BDP-u prošlog im je petka ponudila svježu “municiju”. U zadnjoj četvrtini godine rast BDP-a je ubrzao na 3,6 posto godišnje, nakon usporavanja na 2,3 posto u trećem.
Na kraju je 2025. zaključena sa stopom rasta od 3,2 posto, što je sporije nego 2024., ali je to i dalje jedna od najvećih stopa u Europskoj uniji. Prema preliminarnoj procjeni Eurostata, ona je u EU u cjelini lani bila upola niža – 1,6 posto, a u eurozoni 1,5. Premijer Andrej Plenković pohvalio se i da je RH jedna od samo četiri zemlje Unije s čak 20 kvartala uzastopnog rasta BDP-a, a stabilan rast, kaže, očekuje se i ove godine.
Na domaći pogon
Realnim dohotkom po stanovniku Hrvatska se tako dodatno približila pragu od 80 posto prosjeka Unije. Hoće li ispasti tik ispod ili baš na toj granici, manje je važno. Tako premijerov posebni savjetnik za ekonomiju Zvonimir Savić ističe tek da smo se prema toj mjeri razvojnog napretka već s preklani dosegnutih 78 posto pozicionirali ispred šest članica EU (Bugarska, Rumunjska, Grčka, Mađarska, Slovačka i Letonija) i uz bok Poljskoj.
No, daljnji pomaci ići će znatno teže jer zahtijevaju politike strukturnog karaktera usmjerene na jačanje produktivnosti i konkurentnosti. Ako takve politike i reforme izostanu, brzo će se akumulirati makroekonomske neravnoteže koje će usporiti buduću realnu konvergenciju prosječnog dohotka, istaknuo je u jednom osvrtu ekonomist i poduzetnik Velimir Šonje. U slučaju nakupljanja velikih neravnoteža, dugoročno može doći i do razvojne divergencije, kaže, jer povijest pokazuje da dostignuta razina razvoja ni jednoj zemlji nije zajamčena.
Uz ocjenu da je iza nas još jedna godina solidne dinamike BDP-a, i Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, upozorava i na rastuće neravnoteže u javnim financijama i platnoj bilanci. Pritisci na proračun, posebice zbog velikog rasta plaća u javnom sektoru 2024. (koji se kao trajni trošak prelio u 2025.) te rasta socijalnih davanja, rezultirali su povećanjem deficita nadomak granici od tri posto BDP-a. S druge strane, dodaje, cijene usluga u turizmu i trgovini očito više ne mogu kompenzirati stagnaciju broja turističkih noćenja, pa izostaje realni rast deviznog prihoda od turizma. Kako je on ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, time se produbljuje neravnoteža na tekućem računu platne bilance.
To dodatno potencira pitanja strukture i glavnih motora rasta BDP-a. I lani je on počivao na domaćoj potražnji. Uz osobnu potrošnju koja je na krilima povećanja plaća, zaposlenosti i kreditne zaduženosti i lani ojačala za solidnih 2,5 posto, rasla je i državna potrošnja, i to za više od četiri posto realno. Investicije su, pak, zahvaljujući dinamiziranju u drugom polugodištu rasle još brže, za 6,1 posto. One su i jedina sastavnica BDP-a koja je u odnosu na 2024. ubrzala tempo, što se nemalo pripisuje utjecaju financiranja iz fondova EU-a, naročito Mehanizma za oporavak i otpornost.
Poguranac industrije
S proizvodne strane, Šaravanja primjećuje da je nakon dvije godine i industrija pozitivno pridonijela rastu BDP-a, rastom bruto dodane vrijednosti (BDV) od 2,9 posto. Istodobno, u drugim skupinama djelatnosti taj rast mahom usporava. To je osobito izraženo u građevinarstvu koje je i uz usporavanje prednjačilo rastom (7,3%, nakon 15% godinu prije), te u turizmu i trgovini (2,7 prema 5,9%).
Ukupno je BDV lani realno rastao oko 2,8 posto ili 0,4 boda manje nego BDP. Ta razlika odražava utjecaj poreza na proizvodnju umanjenih za subvencije, a prema nekim ekonomistima, možda bi mogla upućivati i na podcijenjenost inflacije.
Kad je riječ o izgledima za 2026., očekuje se nešto niži rast, između 2,5 i 3 posto. Unatoč očekivanom slabljenju pozitivnih impulsa na domaćem tržištu, domaća potražnja ostaje njegov glavni pokretač, dijelom i zato što je inozemna i dalje opterećena geopolitičkim neizvjesnostima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu