Iran je potvrdio smrt ajatolaha Alija Hamneija nakon masovnog američko-izraelskog napada za koji je predsjednik Donald Trump naznačio da je usmjeren na promjenu režima i da će se nastaviti tijekom cijelog tjedna. Uz Hamneija ubijeno je još nekoliko visokih dužnosnika Irana.
Napadi su pogodili ciljeve diljem Islamske Republike, a u jednom od njih ubijeno je više od 100 djevojčica u osnovnoj školi u blizini vojne baze, piše CNN. Iran je, u dosad neviđenoj odmazdi, pokrenuo nove napade nakon Hamneijeva ubojstva, a preživjeli vođa Ali Larijani obećao je da će “pogoditi” Ameriku u srce.
Iran je već napao američke vojne baze, Izrael i ciljeve diljem regije. U sukobu su oštećene zračne luke, pogođena su gusto naseljena područja, a kao posljedica poremećena je isporuka nafte. Naime, Zajednički napad SAD-a i Izraela na Iran, člana OPEC-a, prijeti velikim poremećajem u opskrbi naftom na Bliskom istoku u narednim danima, što bi u najgorem slučaju moglo izazvati globalnu ekonomsku recesiju.
Trećina svjetskog izvoza
Iran je četvrti najveći proizvođač nafte u OPEC-u s nešto više od 3 milijuna barela dnevno u siječnju. Islamska Republika dijeli obalu s Hormuškim tjesnacem, najvažnijim plovnim putem na svijetu za globalnu trgovinu naftom. Tržište nafte dugo je ignoriralo rizik od poremećaja u opskrbi naftom na Bliskom istoku. Trgovci su naprosto ignorirali, ili u najmanju ruku podcjenjivali prijetnju koju iranska odmazda na američki napad predstavlja za tržište, rekao je Bob McNally, bivši savjetnik Bijele kuće za energetiku bivšeg predsjednika Georgea W. Busha.
“Ovo je prava stvar”, rekao je McNally, osnivač i predsjednik Rapidan Energyja. Cijene sirove nafte vjerojatno će porasti za 5 do 7 dolara po barelu kada se trgovanje otvori u nedjelju u 18 sati po istočnom vremenu, jer su tržišne cijene u određenom riziku, rekao je. U petak su cijene sirove nafte Brent dosegle 72,48 dolara po barelu, što je porast od 1,73 dolara ili 2,45 posto. Iran bi, u ovom cijelom kaosu, mogao “udariti” američkog predsjednika Donalda Trumpa tako što će Hormuški tjesnac učiniti nesigurnim za komercijalni promet. To bi, pak, moglo podići cijene nafte iznad 100 dolara po barelu, rekao je McNally, a prenosi CNBC.
“Tržište ne cijeni činjenicu da Teheran ima velike zalihe mina i projektila kratkog dometa koji bi mogli ozbiljno poremetiti promet na tom plovnom putu”, rekao je. Više od 14 milijuna barela dnevno proteklo je kroz tjesnac 2025. godine, ili trećina ukupnog svjetskog izvoza sirove nafte morem, prema podacima energetske konzultantske tvrtke Kpler. Oko tri četvrtine tih barela otišlo je u Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju. Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo, prima polovicu svog uvoza sirove nafte iz tjesnaca.

“Dugotrajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca zajamčena je globalna recesija”, rekao je McNally. “Više od 20 milijuna barela sirove nafte utovareno je dan prije napada u Zaljevu za izvoz iz Saudijske Arabije, Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Katara”, rekao je Matt Smith, analitičar za naftu u Kpleru. “Svjetski rezervni naftni kapaciteti dolaze iz zaljevskih država i ne bi mogli proći kroz tjesnac u slučaju zatvaranja, čime bi se učinkovito zatvorio za tržište”, rekao je McNally.
Oko 20 posto svjetskog izvoza tekućeg prirodnog plina također teče kroz tjesnac, uglavnom iz Katara, i ne bi se mogao zamijeniti. “U slučaju zatvaranja, ono što biste vidjeli je gomilanje, posebno od strane azijskih zemalja koje su bile veliki uvoznici nafte i plina, kada shvate da Hormuški tjesnac ne funkcionira”, rekao je McNally. “Vidjeli biste majku svih ratova nadmetanja.” U svakom slučaju, cijene nafte morale bi dovoljno porasti da izazovu ekonomski pad koji bi smanjio potražnju”, rekao je.
Samo bi se mali dio sirove nafte koja prolazi kroz tjesnac mogao preusmjeriti, rekao je McNally. Saudijci imaju naftovod koji se proteže kroz zemlju od istočne do zapadne obale na Crvenom moru. UAE imaju naftovod koji završava u Omanskom zaljevu, zaobilazeći Hormuški tjesnac. Iran je pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu, UAE i Bahreinu, prema izvješćima državnih medija. Ovi napadi mogli bi utjecati na promet kroz Hormuški tjesnac, rekao je Tom Kloza, direktor konzultantske tvrtke za naftu i plin Kloza Advisors.
“Napad Irana na druge susjede u Perzijskom zaljevu mijenja računicu, a opseg napada vrši pritisak na osiguravatelje da ili agresivno povećaju cijene tankera za putovanja Hormuškim tjesnacem ili se odustanu od osiguranja bilo kakvog prometa”, rekao je Kloza. Trumpova administracija u tom bi slučaju mogla iskoristiti strateške naftne rezerve ako cijene nafte porastu, rekao je Kevin Book, generalni direktor istraživanja u ClearView Energy Partners. Rezerve trenutačno imaju zalihe od oko 415 milijuna barela, prema podacima Ministarstva energetike.
Neviđen udarac na trgovinu
“Ali ponovit ćemo: u krizama opskrbe, trajanje je važno. Opseg je također važan”, rekao je Book klijentima u bilješci u subotu. “Potpuna Hormuška kriza mogla bi nadmašiti kompenzacije koje pružaju strateške zalihe u SAD-u i članicama Međunarodne energetske agencije (IEA).” Zajednički vojni napad predsjednika Donalda Trumpa s Izraelom na Iran u subotu drugi je put da je njegova administracija ove godine napala veliku zemlju proizvođačicu nafte – a ovaj put posljedice za globalna tržišta mogle bi biti daleko teže, dodaje Politico.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, koji je na najužem mjestu širok samo 34 kilometra, bio bi dosad neviđen čin i udarac na svjetsku trgovinu i ekonomiju. Nova vojna kampanja vjerojatno će se mjeriti u “danima, a ne satima”, rekao je dužnosnik Trumpove administracije, sugerirajući da će subotnji napadi biti dio veće, koordinirane kampanje.
Uz poremećaje u opskrbi naftom, naravno, došlo je i do zatvaranja zračnog prostora na tom dijelu Bliskog Istoka. Velike avio kompanije stacionirane u regiji, poput Qatar Airwaysa, kojeg često koriste i naši domaći putnici kao poveznicu s istočnim dijelom Azije, obavijestile su da prekidaju letove do daljnjega.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu