Ako postoji jedna ključna poruka s upravo završenog Münchenskog sigurnosnog foruma, onda je to poruka povjerenja i samopouzdanja u Europu. Europska unija tehnološka je, trgovinska i industrijska velesila.

Diljem Europe vidljivi su znakovi te snage: uz sjevernu obalu Poljske, tik iza horizonta, 233 goleme turbine – od kojih je svaka gotovo visoka poput Eiffelova tornja – uskoro će se uzdizati s morskog dna. S njemačkim rotorima, temeljima projektiranima u Danskoj te kabelima iz Poljske i Grčke, one će biti impozantni simboli europske proizvodne izvrsnosti i industrijske moći.

Kao najnoviji dodatak već opsežnoj baltičkoj floti, stvaraju tisuće radnih mjesta duž cijelog opskrbnog lanca, a po puštanju u rad osigurat će čistu energiju za dodatnih 5,5 milijuna kućanstava.

Ulazak u strateške sektore

Proizvodnja energije nastale u Europi, od Europe i za Europu, čini poljske odobalne vjetroelektrane jednako strateški važnima koliko i gospodarski značajnima. One su dio izgradnje kapaciteta čiste energije koja se odvija diljem kontinenta – od Italije na jugu do Irske i Litve na sjeveru. Postavljaju se kabeli i interkonektori – u duljini dovoljnoj da višestruko obaviju Zemlju – kako bi povezali vjetrovita sjeverna mora s osunčanom mediteranskom obalom, stvarajući energetsku superautocestu za doba elektrona.

U međuvremenu, najsuvremeniji optički senzori, koje su razvili nizozemski inovatori, nadzirat će morsko dno radi zaštite europske kritične infrastrukture. Nove satelitske konstelacije razvijene u Belgiji pružit će napredne mogućnosti nadzora iz svemira, uz najsuvremenije radarske sustave iz Francuske i Španjolske. Svi ti sustavi bit će povezani 6G mrežama pokretanim umjetnom inteligencijom, razvijenima u Finskoj.

To su samo neki od gotovo 900 investicijskih projekata koje je prošle godine financirala Grupa Europske investicijske banke. Korištenjem jamstava iz proračuna EU-a za mobilizaciju privatnih ulaganja, Grupa EIB pokreće energetsku i tehnološku revoluciju koja je u tijeku. Prijelaz u svijet sutrašnjice u Europi je već u punom zamahu – značajan razvoj koji ostaje nedovoljno zamijećen usred brzih geopolitičkih promjena.

Ukupna ulaganja u energetsku tranziciju EU-a dosegnula su 2025. godine novi rekord, približivši se iznosu od 400 milijardi eura (455 milijardi dolara) – od hidroelektrana u Austriji do novih željezničkih pruga u Češkoj, te od poboljšanja energetske učinkovitosti malih poduzeća u Hrvatskoj do primjene čistih tehnologija u teškoj industriji u Portugalu. Samo u protekloj godini ukupna tržišna kapitalizacija europskih tvrtki u sektoru obnovljivih izvora energije porasla je za više od 50 posto. Ono što su mnogi smatrali nemogućim u kratkom roku već se događa – Europa se nepovratno odvikava od ruskog plina.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca

Europska ulaganja u obranu rastu još bržim tempom. Vrijednost europskih obrambenih dionica utrostručila se u posljednje tri godine. Europski industrijski proizvodni kapaciteti danas nadmašuju čak i one Sjedinjenih Država u ključnim područjima, uključujući proizvodnju topničkog streljiva. Europa velikim koracima ulazi u strateške sektore i tehnologije poput bespilotnih letjelica. Novi ekosustav rizičnog kapitala, usmjeren na pionirske sigurnosne i obrambene tvrtke, nastao je gotovo preko noći i praktički ni iz čega.

Sličnu mobilizaciju već smo vidjeli. Godine 2020. nitko nije očekivao da će europska biotehnološka kompanija u svega nekoliko mjeseci razviti cjepivo protiv nepoznatog virusa i pomoći svijetu da zaustavi pandemiju kakva se događa jednom u stoljeću. Nitko također nije očekivao da će europski čelnici pokrenuti masivan program oporavka i otpornosti financiran zajedničkim zaduživanjem – bez presedana iskaz solidarnosti i jedinstva. Kada je ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu izazvala snažan skok cijena energije, mnogi su pretpostavljali da će europsko gospodarstvo posrnuti. Umjesto toga, BDP europodručja te je godine rastao brže nego u Kini i Sjedinjenim Državama.

Suočene s trgovinskim ratovima, snažnom tržišnom volatilnošću te promjenama u tradicionalnim partnerstvima i savezima, europske su se kompanije pokazale otpornima – ne samo diversificirajući trgovinske tokove, nego i održavajući snažan rast i investicije. Europska burzovna tržišta 2025. nadmašila su američka, nagradivši ulagače koji su imali povjerenja u naše gospodarstvo. Nezaposlenost je blizu povijesno najnižih razina, a rast se ubrzava – zahvaljujući snažnim rezultatima zemalja poput Španjolske i Poljske. Europa se profilirala kao svjetionik stabilnosti u nesigurnom svijetu.

Iz pepela svjetskih ratova

Iznova i iznova EU se prilagođavao i iznova osmišljavao u suočavanju s krizama, što ga čini dobro pripremljenim za plovidbu uzburkanim geopolitičkim okruženjem. Kao izvozna velesila, EU je dom vrhunskih sveučilišta i istraživačkih centara te živog start-up ekosustava. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju rekordne razine potpore EU-u i euru, a globalna istraživanja upućuju na to da većina ispitanika diljem svijeta EU vidi kao veliku silu ravnopravnu Sjedinjenim Državama i Kini.

S pravom. S gospodarstvom vrijednim 22 bilijuna dolara, golemim jedinstvenim tržištem od gotovo pola milijarde ljudi te planovima za novi val proširenja, europska težina u svijetu neupitna je. Možda je riječ o drukčijoj vrsti supersile, onoj koja prednost daje vrijednostima, pravilima i multilateralizmu umjesto pukoj sili. No njezina snaga leži u predanosti načelima i spremnosti da podupre svoje partnere i saveznike, što potvrđuje i činjenica da je Europa najveći izvor financijske i vojne pomoći Ukrajini.

Europa i dalje gradi mostove u svijetu zidova. Ona je vodeća svjetska trgovinska sila, u središtu opsežne i stalno rastuće mreže sporazuma o slobodnoj trgovini. Ujedno je i investicijska velesila koja promiče zajednički prosperitet diljem svijeta. Kao najveći izvor humanitarne pomoći i razvojnih financija, Europa financira sve – od globalnih kampanja cijepljenja do projekata unapređenja vodoopskrbe u Amanu i Karachiju.

To činimo jer ostajemo predani istim vrijednostima koje su nas dovele dovde. Europsko ujedinjenje započelo je prije gotovo osam desetljeća, iz pepela dvaju svjetskih ratova. Naši roditelji i djedovi i bake učili su iz tragedija i pogrešaka tog mračnog razdoblja, a iz njihova primjera možemo crpiti nadahnuće kako bismo oblikovali bolju budućnost za sebe i za druge diljem svijeta. Naše društvo temelji se na uključivosti, jednakim prilikama, intelektualnoj slobodi, miru i vladavini prava.

Znamo što je potrebno učiniti kako bismo očuvali takav način života. Potrebna nam je još dublja integracija, uključujući integraciju tržišta kapitala. Potrebna su nam još veća ulaganja u kritičnu infrastrukturu i strateške kapacitete. Potrebno nam je pojednostavljenje kako bi EU postao agilniji i učinkovitiji. I potrebna su nam nova partnerstva i savezi u kojima svi dobivaju, kako bismo diverzificirali opskrbne lance i otvorili nova tržišta za naše proizvode.

Zamah se gradi na svim tim područjima. Europski čelnici usredotočeni su i odlučni iskoristiti europske snage kao podcijenjene svjetske supersile.

© Project Syndicate, 2026.