EN DE

Novi hit za štediše: Koliko točno eura možete zaraditi na trezorskim zapisima i zašto su bolji od banke?

Autor: Poslovni.hr
24. veljača 2026. u 19:00
Podijeli članak —
Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Trezorski zapisi postali su omiljeni oblik ulaganja za Hrvate koji traže siguran prinos bez poreza. U jeku pada kamata na štednju, državni vrijednosni papiri nude jednostavnu i sve popularniju alternativu, a zarada je konkretna i unaprijed poznata.

Hrvati su s nevjerojatnim entuzijazmom prihvatili mogućnost ulaganja u državne vrijednosne papire, pretvorivši trezorske zapise u pravi financijski fenomen. U samo jednoj od nedavnih rundi upisa, više od 27 tisuća građana uložilo je gotovo milijardu eura, potvrđujući time ogromno povjerenje u ovaj oblik štednje. Od pokretanja takozvanih “narodnih” izdanja prije nešto više od dvije godine, građani su upisali više od 340 tisuća ponuda ukupne vrijednosti veće od jedanaest milijardi eura. Ovim potezom aktiviran je ogroman kapital koji je donedavno pasivno ležao na bankovnim računima s minimalnim ili nikakvim prinosima, a gdje se prema podacima i dalje nalazi više od 37 milijardi eura. U vremenima ekonomske neizvjesnosti i niskih kamata na klasičnu štednju, trezorski zapisi nametnuli su se kao sigurna luka za sve koji žele sačuvati i oploditi svoj novac, uz jamstvo države koja stoji iza svake isplate.

Ključ privlačnosti trezorskih zapisa leži u jednostavnom i transparentnom mehanizmu zarade. Naime, oni se ne kupuju po punoj, nominalnoj cijeni, već uz unaprijed poznat popust, odnosno diskont. Svaki zapis ima nominalnu vrijednost od 1.000 eura, što je iznos koji država isplaćuje ulagaču na dan dospijeća. Građanin pri kupnji plaća nižu, diskontiranu cijenu, a razlika između tog iznosa i punih 1.000 eura predstavlja njegovu čistu zaradu. Primjerice, za jednogodišnji zapis s prinosom od 2,6 posto, ulagač plaća 974,73 eura. Nakon godinu dana, država mu na račun isplaćuje točno 1.000 eura, čime je ostvarena zarada od 25,27 eura po jednom zapisu. Najveća prednost ovakvog ulaganja jest činjenica da je ostvarena dobit za fizičke osobe u potpunosti neoporeziva, za razliku od kamata na bankovnu štednju na koju se plaća porez.

Konkretna zarada, naravno, ovisi o tržišnim uvjetima u trenutku izdanja i roku dospijeća zapisa. Dok su prinosi tijekom 2024. godine bili osjetno viši, krećući se i do 3,75 posto, posljednja izdanja stabilizirala su se na razini od oko 2,6 posto za jednogodišnje zapise. Takav trend u skladu je s općim smirivanjem tržišta i odlukama Europske središnje banke, a kako je objasnio i bivši ministar financija Marko Primorac, poboljšani kreditni rejting Hrvatske također utječe na smanjenje prinosa koje investitori očekuju. Osim popularnih jednogodišnjih, građanima su na raspolaganju i zapisi s kraćim rokom dospijeća, poput onih tromjesečnih, koji nose nešto niži, ali i dalje atraktivan prinos. Ulagatelji tako mogu precizno planirati svoje financije, znajući točan iznos koji će zaraditi bez ikakvog rizika.

Proces ulaganja maksimalno je pojednostavljen i dostupan svima. Građani svoje trezorske zapise mogu upisati na dva načina: fizički u poslovnicama Financijske agencije (Fina) ili digitalno, putem internetske platforme e-Riznica. Minimalni ulog je kupnja jednog zapisa, što ulaganje čini dostupnim i malim štedišama. Posebna pogodnost je i opcija reinvestiranja, koja postojećim vlasnicima zapisa omogućuje da sredstva koja im dospijevaju automatski prebace u novo izdanje, bez potrebe za novim uplatama i dodatnim transakcijama. Time se osigurava kontinuitet štednje i zarade. Troškovi su pritom minimalni; za upise u Fini do 10.000 eura ne naplaćuje se naknada, dok kod digitalnog upisa banke mogu naplatiti standardnu naknadu za prijenos sredstava.

Zašto je država uopće ušla u ovaj posao?

Iako je primarni cilj izdavanja državnih vrijednosnica financiranje proračunskog manjka po povoljnijim uvjetima, usmjeravanje ponude prema građanima ima puno širi značaj. Ovim potezom Vlada aktivira milijarde eura “uspavanog” kapitala, potiče razvoj domaćeg tržišta kapitala i, što je najvažnije, preusmjerava isplatu kamata iz ruku stranih financijskih institucija izravno u džepove hrvatskih građana. Procjenjuje se da je samo tijekom 2024. godine na taj način građanima, umjesto inozemnim vjerovnicima, isplaćeno oko 90 milijuna eura kamata. Time se ne jača samo financijska stabilnost pojedinaca, već se potiče i financijska pismenost te se građanima nudi siguran instrument za obranu vrijednosti novca od inflacije.

Alternativa koja je nadmašila očekivanja

Uspjeh trezorskih zapisa pokazuje da su građani prepoznali priliku za sigurnu i isplativu štednju izvan tradicionalnih bankarskih okvira. U okruženju u kojem su kamatne stope na depozite povijesno niske, država je ponudila alternativu koja je jednostavna, transparentna i porezno atraktivna. Ogroman odaziv na svako novo izdanje najbolji je pokazatelj da su trezorski zapisi postali nezaobilazan dio financijskog planiranja za tisuće hrvatskih obitelji koje traže pouzdan način za ostvarivanje prinosa bez preuzimanja rizika.

Autor: Poslovni.hr
24. veljača 2026. u 19:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close