Odluka koja se donedavno činila nezamislivom, sada postaje najizgledniji scenarij za malu otočnu državu od svega četiristo tisuća stanovnika. Islandska vlada, predvođena proeuropskom koalicijom Socijaldemokratskog saveza, najavila je kako bi se referendum o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora s Europskom unijom mogao održati već ovoga ljeta, znatno prije prvotno planiranog roka 2027. godine. Nakon što je Reykjavik 2013. godine zamrznuo pregovore, a dvije godine kasnije i formalno zatražio da ga se više ne smatra zemljom kandidatkinjom, novi vjetrovi koji pušu iz Washingtona, Moskve i Pekinga natjerali su islandsku političku elitu na radikalan zaokret. Svijet se promijenio, a s njim i percepcija Europske unije, koja se iz ekonomskog saveza sve više pretvara u sigurnosnu luku.
Glavni okidač za ovu iznenadnu žurbu jest nepredvidiva vanjska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa. Njegove opetovane izjave o mogućoj aneksiji Grenlanda, uz uvođenje carina od petnaest posto na islandsku robu u kolovozu 2025. godine, stvorile su osjećaj egzistencijalne ugroženosti u Reykjaviku. Island, koji nema vlastitu vojsku i čija se sigurnost desetljećima temelji na bilateralnom obrambenom sporazumu sa SAD-om iz 1951. i članstvu u NATO-u, odjednom se našao u situaciji da se više ne može u potpunosti osloniti na svog ključnog saveznika. Kap koja je prelila čašu bila je izjava Trumpovog kandidata za veleposlanika na Islandu koji je u šali rekao da će Island postati 52. američka savezna država, što je dodatno potaknulo strahove o gubitku suvereniteta.
Osim američkog pritiska, zabrinutost izaziva i sve veća prisutnost Rusije i Kine na Arktiku. Strateški položaj Islanda u sjevernom Atlantiku čini ga ključnom točkom u novoj geopolitičkoj utakmici za resurse i vojne pozicije na globalnom sjeveru. S obzirom na te prijetnje, Europska unija se sve više percipira kao jedini pouzdan i stabilan partner koji može jamčiti dugoročnu sigurnost i zaštitu ključne infrastrukture, poput podmorskih kabela. Ekonomska slika, narušena posljedicama nedavnih vulkanskih erupcija i fluktuacijama islandske krune, dodatno pojačava argumente za ulazak u veći i stabilniji ekonomski blok, uz potencijalno usvajanje eura kao dugoročnog cilja.
Bruxelles ovu situaciju dočekuje raširenih ruku. Europski dužnosnici, uključujući predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen i povjerenicu za proširenje Martu Kos, u posljednjih su nekoliko mjeseci intenzivirali diplomatske kontakte s islandskim kolegama. Poruka je jasna: proširenje više nije samo birokratski proces, već, kako je Kos izjavila za Politico, “pitanje sigurnosti, pripadnosti i očuvanja naše sposobnosti djelovanja u svijetu”. Island, kao bogata, stabilna i demokratska država koja je već duboko integrirana u europske strukture, idealan je kandidat za brzo i bezbolno proširenje koje bi EU-u donijelo simboličnu pobjedu i pokazalo njegovu privlačnost nakon Brexita.
Ekspresni put do članstva
Ono što Island izdvaja od svih ostalih kandidata jest njegova tehnička spremnost. Kao članica Europskog gospodarskog prostora (EEA) i Schengena, zemlja je već usvojila između 75 i 90 posto europske pravne stečevine. U prethodnom krugu pregovora, od 2009. do 2013. godine, Island je otvorio dvadeset i sedam od trideset i tri poglavlja, a privremeno zatvorio čak jedanaest. To znači da bi, u slučaju pozitivnog ishoda referenduma, pregovori mogli biti nastavljeni s izrazito napredne pozicije. Neki europski diplomati procjenjuju da bi cijeli proces zatvaranja preostalih poglavlja mogao trajati samo godinu dana, što bi Islandu omogućilo da postane punopravna članica prije Crne Gore, Albanije ili bilo koje druge zemlje zapadnog Balkana.
Ribarstvo kao jedina prepreka
Povijesno najteže pitanje u odnosima Islanda i EU-a, zajednička ribarstvena politika, danas izgleda znatno manje problematično. Glavni razlog za to je izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije. Upravo je London bio najglasniji protivnik islandskih interesa tijekom takozvanih ” bakalarskih ratova” i kasnijeg “rata za skušu”. Odlaskom Britanije, pregovaračka pozicija Islanda značajno je ojačana te se otvara prostor za postizanje posebnog dogovora, takozvanog “islandskog modela”, koji bi zaštitio interese ključne islandske industrije. Iako bivši predsjednik Guðni Th. Jóhannesson upozorava na moguće političke prepreke na domaćem terenu, ankete pokazuju rast podrške javnosti za nastavak pregovora. Ukoliko Islanđani na referendumu daju zeleno svjetlo, a pregovori se zaključe uspješno, morat će izaći na još jedan, konačni referendum o pristupanju. No, u svijetu koji se rapidno mijenja, sigurnost i stabilnost postaju argumenti kojima se teško oduprijeti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu