Kraj veljače svake godine donosi poznatu obvezu za dio građana, ali i priliku za mnoge druge. Rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak i zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku istječe, a važno je znati tko, što i kako treba učiniti kako bi se izbjegle kazne ili iskoristila mogućnost povrata preplaćenog poreza. Iako je krajnji rok tradicionalno posljednji dan veljače, za poreznu 2025. godinu, prijave će se podnositi do 2. ožujka 2026. jer 28. veljače pada na neradni dan. Za veliku većinu građana zaposlenih na ugovor o radu, Porezna uprava automatski provodi obračun, no ključno je razumjeti razliku između obvezne predaje prijave (Obrazac DOH) i dobrovoljnog podnošenja zahtjeva za dodatnim olakšicama (Obrazac ZPP-DOH), jer upravo taj drugi obrazac mnogima može donijeti značajnu financijsku korist.
Obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, odnosno Obrasca DOH, ima specifična skupina poreznih obveznika. Na prvom su mjestu oni koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, što uključuje obrtnike, liječnike, odvjetnike i sve druge koji posluju po načelu poslovnih knjiga. Uz njih, prijavu su dužni predati i rezidenti koji su dohodak od nesamostalnog rada ostvarili kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi. Posljednja skupina obveznika su oni građani od kojih Porezna uprava izričito zatraži da naknadno plate porez na dohodak. Važno je naglasiti da se Obrazac DOH predaje isključivo elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna, što zahtijeva posjedovanje odgovarajuće vjerodajnice za pristup. Nepodnošenje prijave u zadanom roku za ove skupine može rezultirati novčanim kaznama.
S druge strane, za najveći broj građana, uključujući zaposlenike i umirovljenike koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada, Porezna uprava provodi takozvani posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza. To znači da Porezna uprava po službenoj dužnosti, na temelju podataka koje prikupi od poslodavaca i drugih isplatitelja tijekom godine, sama izrađuje godišnji obračun. Ovi porezni obveznici nisu dužni podnositi nikakvu prijavu, a Porezna uprava će im do 30. lipnja dostaviti privremeno porezno rješenje s izračunom eventualne razlike za uplatu ili povrat. Ovaj automatizirani sustav značajno je pojednostavio proceduru za većinu, no on uzima u obzir samo one podatke s kojima Porezna uprava raspolaže, poput osnovnog osobnog odbitka.
Upravo tu na scenu stupa Obrazac ZPP-DOH, koji je ključan za sve one koji žele ostvariti dodatne porezne olakšice koje nisu automatski evidentirane. Podnošenjem ovog obrasca građani zapravo obavještavaju Poreznu upravu o pravima koja žele iskoristiti. Najčešći razlozi za podnošenje ovog zahtjeva su korištenje osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji i djecu, ostvarivanje prava na temelju invalidnosti, ali i umanjenje porezne osnovice za dana darovanja u kulturne, zdravstvene, znanstvene i druge svrhe do dva posto primitaka iz prethodne godine. Također, putem ovog obrasca mogu se prijaviti i uplaćene premije dopunskog zdravstvenog osiguranja do 500 €, kao i premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje do 804 € godišnje. Za razliku od DOH obrasca, ZPP-DOH se može predati putem sustava ePorezna, mobilne aplikacije mPorezna ili osobno u nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Što ako zakasnite i kada kreću isplate?
Posljedice propuštanja roka drastično se razlikuju ovisno o tome jeste li obveznik prijave ili ne. Za obrtnike, pomorce i druge koji su obvezni predati Obrazac DOH, kašnjenje ili nepodnošenje prijave smatra se poreznim prekršajem za koji su Općim poreznim zakonom predviđene novčane kazne, koje za fizičke osobe mogu iznositi i do nekoliko tisuća eura. S druge strane, za građane na koje se primjenjuje posebni postupak, propuštanje roka za predaju Obrasca ZPP-DOH ne povlači nikakvu kaznu. Jedina posljedica je financijske prirode, jer gube mogućnost ostvarivanja prava na porezne olakšice za tu godinu, a time i potencijalni povrat poreza. Stoga je važno na vrijeme provjeriti postoje li osnove za dodatne olakšice i predati zahtjev.
Nakon što se rok za prijave zatvori, Porezna uprava kreće s obradom podataka. Privremena porezna rješenja šalju se poreznim obveznicima najkasnije do 30. lipnja, a na njih je moguće podnijeti prigovor u roku od 30 dana ako građanin smatra da podaci nisu točni ili potpuni. Ono što većinu najviše zanima jest kada mogu očekivati novac na svojim računima. Iako ne postoji fiksni datum, praksa je pokazala da prve isplate povrata poreza na dohodak u pravilu kreću tijekom svibnja. Novac se isplaćuje postupno, ovisno o brzini obrade prijava, pa se isplate nastavljaju i tijekom ljetnih mjeseci, sve dok se ne obrade svi predmeti i ne isplate svi utvrđeni povrati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu