Na svjetskim je tržištima dolar prošloga tjedna ojačao prema košarici valuta, ponajviše prema jenu jer se očekuje da će nova japanska vlada voditi vrlo popustljivu fiskalnu politiku kako bi potaknula rast gospodarstva.

Provjerite stanje

Skuplja veljača: Osim veće cijene dopunskog, svi korisnici dužni su platiti i ovaj dodatni trošak

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 97,78 bodova. Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,7 posto, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1785 dolara. Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 1,5 posto, pa je cijena dolara dosegnula 155,05 jena.

Oštar pad jena posljedica je najave japanske premijerke Sanae Takaichi, nakon pobjede na izvanrednim parlamentarnim izborima, da će povećati javnu potrošnju, a smanjiti poreza kako bi potaknula rast gospodarstva. Jačanju dolara pridonio je i zapisnik s posljednje sjednice Feda, koji je pokazao da su gotovo svi čelnici središnje banke glasali da se kamatne stope zadrže nepromijenjene. Mišljenja čelnika Feda po pitanju što se očekuje ubuduće su podijeljena, no na tržištu se procjenjuje da postoji oko 50 posto izgleda da će Fed do sjednice u lipnju smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova. Podršku dolaru pružili su i podaci koji su pokazali da se inflacija u SAD-u i dalje kreće znatno iznad ciljanih razina Feda.

POTPISAN UGOVOR

Dobre vijesti za umirovljenike: Odvaja se dodatnih 9 milijuna u korist starijih građana

S druge strane, tezu da bi Fed trebao smanjiti kamate podržao je podatak da je u posljednjem lanjskom tromjesečju najveće svjetsko gospodarstvo poraslo samo 1,4 posto godišnje, znatno ispod očekivanja analitičara od 3 posto. Ipak, analitičari kažu da je to usporavanje rasta gospodarstva posljedica, među ostalim, prekida rada saveznih službi krajem prošle godine jer Kongres dugo nije uspio postići dogovor oko saveznog proračuna.

Dolar se, pak, pod pritiskom našao u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. ‘recipročne’ carine koje je lani predsjednik Donald Trump uveo prema zakonu o nacionalnim izvanrednim situacijama. To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od 10 do 50 posto, moraju ukinuti. No, Trump je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju 10-postotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Već u subotu Trump je poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s 10 na 15 posto i da će uskoro uvesti i dodatne namete.

TRŽIŠTE RADA

Hrvatska narodna banka zapošljava na više pozicija, za jedno radno mjesto dovoljna je i srednja škola

Zbog toga se idućega tjedna može očekivati nesigurnost na financijskim tržištima. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trumpovih ‘recipročnih’ carina podiglo više tisuća kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca. Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi dolara, koje će SAD-a morati isplatiti iz saveznog proračuna.