Dok se prašina na tržištu altcoina ne samo ne stišava, već prijeti potpunim zatrpavanjem spekulativnog kapitala, Frankfurt proživljava trenutke tihe, ali dramatične transformacije. Europski pristup digitalnom novcu upravo je ušao u svoju odlučujuću, gotovo sudbinsku fazu. No, umjesto očekivane stabilnosti koju bi institucionalni okvir trebao jamčiti, nad projektom digitalnog eura nadvila se sjena političke neizvjesnosti i tržišnog egzodusa bez presedana.
Predsjednik Deutsche Bundesbanka Joachim Nagel više ne bira diplomatske rukavice. Njegova otvorena podrška euro-denominiranim stablecoinima, uz paralelno forsiranje maloprodajne digitalne valute središnje banke (CBDC), šalje nedvosmislenu poruku: Europa mora djelovati odmah ili se pomiriti s ulogom monetarnog statista u digitalnom dobu.
„Euro-denominirani stablecoini mogu biti vrijedno oružje za jeftine međunarodne transfere”, rekao je Nagel u Frankfurtu na ovotjednom sastanku Euro50 Groupe, neformalne skupine koja okuplja oko 50 vodećih ekonomista, bankara, guvernera i dužnosnika iz različitih zemalja EU, prenosi Bloomberg.
Nagelov argument je kristalno jasan i počiva na kontroli nad platnom infrastrukturom budućnosti. Dok stablecoini podržani američkim dolarom nezaustavljivo probijaju granicu od 310 milijardi dolara, alternative euru ostaju na razini statističke pogreške. Za kreatore europskih politika to nije samo tržišna neravnoteža, već kritična strateška ranjivost. Rizik od „digitalne dolarizacije” – scenarija u kojem blockchain transakcijama unutar Unije dominira valuta s druge strane Atlantika – više nije teoretska prijetnja, već realnost koja kuca na vrata.
Nagel je problem uokvirio u okvire monetarnog suvereniteta. Dok SAD ubrzano cementira dominaciju dolara kroz novo zakonodavstvo o stablecoinima, Europa mora osigurati vlastite „tračnice” kako bi ostala konkurentna u trenutku kada se cjelokupna financijska aktivnost seli na distribuirane sustave.
Fokus Frankfurta se tako, gotovo preko noći, pomaknuo s pukog upozoravanja na opasnosti stranih tokena na aktivno poticanje europskih alternativa. Potencijal je golem: analitičari S&P Global Ratingsa procjenjuju da bi stablecoini vezani uz euro mogli dosegnuti vrtoglavih 570 milijardi eura do 2030. Pitanje više nije hoće li digitalne valute preoblikovati financije, već čiji će logo stajati na tom novom sustavu.
Dok se regulatori bore za suverenitet, na kriptotržištu se odvija pravi masakr. Tržište altcoina proživljava jedan od najtežih razdoblja u svojoj povijesti, obilježen kontinuiranom neto prodajom koja traje već nevjerojatnih 13 mjeseci. Likvidnost je raspršena na milijune besmislenih tokena, a tržišna kapitalizacija jedva se drži iznad bilijun dolara.
Podaci CryptoQuanta su neumoljivi: kumulativna delta kupnje i prodaje za altcoine (isključujući Bitcoin i Ethereum) strmoglavila se na -209 milijardi dolara u posljednjih 13 mjeseci. Za razliku od prethodnih „medvjeđih” ciklusa, trenutačni pritisak prodaje nema pauzu. Kako to surovo opisuju analitičari IT Tech-a: „Ovo nije pad, ovo je nestanak kupaca.“
Fragmentacija tržišta dodatno produbljuje krizu. Iako se ukupna kapitalizacija vratila na razine od prije pet godina, broj uvrštenih tokena eksplodirao je s 430.000 na nevjerojatnih 31,8 milijuna. Tržišni kolač nije rastao proporcionalno, što oporavak čini krhkim i dovodi tokene niske kapitalizacije u opasnost od trajnog kolapsa. CoinGecko izvještava da je do kraja 2025. propalo više od polovice svih uvrštenih kriptovaluta, a samo u toj godini s karte je izbrisano 11,6 milijuna tokena.
„Isključujući deset najboljih tokena, kapitalizacija altcoina sada je ispod 200 milijardi dolara, formirajući tehnički obrazac glave i ramena koji se kreće prema podršci na granici vratnog dijela”, komentiraju u vodećoj hrvatskoj kriptomjenjačnici Electrocoin.
Drugim riječima, analitičari sugeriraju da je trend rasta gotov, tržište altcoina trenutačno „pleše po rubu” i moguć je veliki pad.
Kao da tržišni kaos nije dovoljan, ulje na vatru dolijevaju spekulacije o ranom odlasku Christine Lagarde s čela Europske središnje banke. Iako njezin mandat službeno traje do 2027., glasine o odlasku izazivaju zabrinutost u redovima zagovornika digitalnog eura.
„Ova neizvjesnost dolazi u kritičnom trenutku. Dok SAD i druga velika gospodarstva ubrzavaju svoje okvire digitalne imovine, Europa se suočava s pritiskom da zadrži svoju konkurentsku prednost. Zasad, vrijeme i utjecaj potencijalnog odlaska Lagarde ostaju spekulativni, ali sama mogućnost naglasila je kako je stabilnost vodstva ključna za oblikovanje budućnosti digitalnog eura i položaja Europe u globalnom kripto ekosustavu”, kažu u vodećoj hrvatskoj kriptomjenjačnici Electrocoin.
Lagarde je od 2019. bila spiritus movens digitalne transformacije ESB-a. Njezin eventualni odlazak u trenutku kada MiCA propisi stupaju na snagu mogao bi poremetiti kontinuitet politike i usporiti zamah projekta, ostavljajući brisan prostor privatnim igračima. Politička težina ovog izbora je ogromna – nasljednik će morati dobiti blagoslov svih 21 članice eurozone, što proces izbora pretvara u prvorazredni poligon za odmjeravanje snaga nacionalnih lidera.
Imena koja se spominju kao mogući nasljednici Legarde, poput Klaasa Knota, Pabla Hernándeza de Cosa ili samog Joachima Nagela, nose različite vizije digitalne budućnosti. Bez snažnog vodstva koje je Lagarde utjelovljivala, projekt digitalnog eura postaje ranjiv na pritiske banaka i zagovornika privatnosti koji već duže vrijeme izražavaju skepsu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu