Iz crikveničkog Jadrana prije nepuna dva tjedna su najavili plan da razdoblje sezonski uobičajenog manjka likvidnosti premoste izdanjem komercijalnih zapisa, a ove srijede je objavljen i poziv na upis kratkoročnih papira te hotelsko-turističke kompanije koji je tijekom jučerašnjeg dana i zatvoren.

Ciljana veličina utvrđena je na iznos do najviše 10 milijuna eura, a prikupljena sredstva bi, osim poboljšanja likvidnosti, trebala poslužiti i za ostale korporativne potrebe. Ročnost zapisa utvrđena je na devet mjeseci, no u cijeloj toj operaciji najviše “zvoni” cijena.

Samo za velike

Prema Informativnom memorandumu, a onda i samom pozivu na upis, prinos za investitore utvrđen je na više od deset posto na godišnjoj razini – točnije, postavljen je u rasponu od 10,50 do 11,50 posto?! Taj raspon odražava referentnu kamatnu stopu od 2,60 posto (prinos na trezorske zapise ročnosti od godinu) uvećan za premiju rizika izdavatelja raspona od 7,9 do 8,9 posto.

Kasno popodne iz Uprave Jadrana objavili su da je tijekom šest sati trajanja ukupno upisani nominalni iznos komercijalnih zapisa od 6,51 milijuna eura, što je ujedno i ukupno alocirani iznos. Pritom je prinos utvrđen na gornjoj točki raspona – 11,50 posto. Iako se činilo da interesa neće manjkati, jer prvotno definirana premija rizika i posljedično ukupan prinos iznenađujuće su visoki i na donjoj granici utvrđenih raspona. Na neki način cijena aktualnog zaduženja zapravo je cijena nesuglasja među ključnim dioničarima crikveničke kompanije koja zbog nemogućnosti dogovora već dugo vremena ne uspijeva provesti dokapitalizaciju.

Istodobno, budući da na dvije vodeće pozicije na listi najvećih dioničara otpada čak 89 posto temeljnog kapitala i da ih drže mirovinski fondovi PBZ-CO (s udjelom njegova fonda B kategorije od 58,30 posto) i Erste Plavi (s 30,56%), komercijalni zapisi Jadrana teško da se baš percipiraju kao rizično ulaganje. “Da izdanje nije namijenjeno kvalificiranim ulagateljima, odnosno da je moguće u njemu participirati ponudom upisa manjom od 100 tisuća eura, svakako bih radije uložio u zapise Jadrana umjesto u državne trezorske zapise”, komentirao je jučer jedan omanji (individualni) investitor.

Kako bilo, na nešto više od 6,5 milijuna eura konačnog iznosa i uz prinos na gornjoj točki raspona, na ročnost izdanja od devet mjeseci to znači trošak kamate za kompaniju veći od 560 tisuća eura. Usporedbe radi, u prvih devet mjeseci prošle godine Jadran je na 31 milijun eura prihoda iskazao 443 tisuće eura neto dobiti (operativna dobit EBITDA iznosila je 8,66 milijuna).

Prometno u Upravi

Ostaje primijetiti da se s najavom izdanja komercijalnih zapisa preklopila i još jedna promjena u upravljačkom vrhu Jadrana. Niti pola godine na mjestu predsjednice Uprave Zrinka Bokulić je odlučila napustiti kompaniju (karijeru nastavlja u Liburnia Riviera hotelima). To je, inače, već treća promjena na čelu kompanije u nešto više od godinu dana. Prije nje na to je mjesto na pola godine bio imenovan Vladimir Bunić koji je tu funkciju preuzeo nakon što je s nje odstupila Irina Tomić. Ona je pak nekoliko mjeseci potom bila članica Uprave, da bi prije godinu dana otišla i s tog mjesta.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Inače, otprilike u ovo doba lani u priči o Jadranu bila je aktualna potraga za strateškim investitorom zainteresiranim za sudjelovanje u dokapitalizaciji vrijednoj do 70 milijuna eura. Na pristigle neobvezujuće ponude (a govorilo se o pet ozbiljnih igrača) iz kompanije su poručili da su odabrali uži krug interesenata koji će u dubinsko snimanje. No, dva mjeseca kasnije, nakon ponovnog razmatranja primljenih iskaza interesa postupak izbora potencijalnih strateških ulagatelja je stopiran, ali uz poruku da će Uprava nastaviti s pripremama za dokapitalizaciju, u skladu s odlukama donesenim na u međuvremenu održanoj glavnoj skupštini.