Za razliku od eurozone, inflacija u siječnju u Hrvatskoj je ponovno ubrzala. Godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) u siječnju je iznosila 3,4 posto, nakon 3,3 posto u prosincu, dok su cijene na mjesečnoj razini porasle za 0,3 posto, prvi su podaci državnih statističara.

Najveći inflatorni pritisak dolazi iz segmenta usluga, koje su na godišnjoj razini porasle 7,2 posto. Slijedi energija s rastom od 3,7 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za tri posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije) gotovo su stagnirali, uz godišnji rast od tek 0,1 posto.

Na mjesečnoj razini posebno se usluge su poskupjele 2,2 posto, energija 1,8 posto, dok su cijene industrijskih proizvoda bez energije pale za 3,4 posto. Gleda li se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji omogućuje usporedbu s drugim članicama eurozone, domaća inflacija porasla je na 3,6 posto, dok je prosječna inflacija u zemljama eura snažno prikočila na 1,7 posto, uglavnom zbog oštrog pada energenata, dok je svježa hrana bilježila poskupljenje.

Takav trend ponovno je doveo do produbljivanja inflatornog jaza RH u odnosu na europodručje. Višu inflaciju početkom godine imala je tek Slovačka (4,2 posto). Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je se pitanje inflacije u Hrvatskoj “jako simplificira”. Smatra da siječanjska stopa značajno ne odudara od ukupnih projekcija za 2026. te da bi do kraja sljedeće godine trebala u potpunosti biti stavljena pod kontr