Godina je počela u znaku Grenlanda, no iza političke dimenzije tenzija oko ledenog autonomnog danskog teritorija krije se i jednostavna činjenica – Grenland je strateški važan jer je povezan s infrastrukturom za nadzor iz svemira i sustavima ranog upozorenja. A upravo se oko tih kapaciteta danas prelamaju sigurnosni i tehnološki interesi velikih sila. Dobar je to podsjetnik na širu promjenu koja se odvija pred našim očima: svemir više nije samo znanstveni projekt i simbol prestiža država. U posljednjih nekoliko godina postupno se “otvara” i privatizira.

Američke kompanije divovi poput SpaceX-a, Axiom Spacea i Blue Origina ulaze u domenu koja je desetljećima bila pod gotovo potpunim monopolom državnih agencija, a u istom valu nastaju i sasvim nove komercijalne usluge – od ideje orbitalnih data centara i “svemirskog clouda” do prvih pokušaja rudarenja asteroida. Neki od najbogatijih ljudi svijeta popt Jeffa Bezosa, Elona Muska i Richarda Branson ulažu upravo u svemirsku industriju.

Znanja i kompetencije

U tom kontekstu svemir se sve manje promatra kao “egzotičan sci-fi”, a sve više kao ekonomska, tehnološka i sigurnosna platforma koja izravno utječe na komunikacije, energetiku, obranu, ali i ekologiju. A gdje je onda u tom smislu Hrvatska, ima li, barem rubno, igrače za priključenje toj svemirskoj industriji i može je li je na vrijeme prepoznati kao novu stratešku priliku?

Filip Novoselnik osnivač je Protostar Labsa, domaće firme koja se polako pretvara u ozbiljnog igrača u rastućem europskom svemirskom lancu vrijednosti. Pomno prati sve što se događa na tom području, pa i rasprave u kojima se sve češće u pozadini pojavljuje svemir za koji kaže da je postao “infrastrukturni sloj nacionalne sigurnosti, jednako važan kao zrak, more ili kibernetički prostor”.

“NATO je još 2019. službeno proglasio svemir petom operativnom domenom što je bio jasan signal da sateliti više nisu ‘podrška’, nego dio obrambene arhitekture. U praksi, svemir je ključan za ranu detekciju prijetnji, navigaciju, komunikacije i situacijsku svijest. Zato lokacije poput Grenlanda dobivaju na važnosti jer ondje postoje kapaciteti za ranu detekciju i odvraćanje. U doba hipersoničnih raketa, zemaljski radari, koliko god napredni, imaju fizička ograničenja vidljivosti zbog zakrivljenosti Zemlje. Sateliti ‘gledaju odozgo’ i zato mogu ranije detektirati događaj i pratiti prijetnju cijelom dužinom njene putanje.”

Što to konkretno znači za Hrvatsku i koliko brzo se možemo uključiti u taj novi ritam? Novoselnik smatra da se svemir kod nas dugo vezivao uz istraživanja, obrazovanje i razvoj tehnologije, što je pak stvorilo kvalitetnu bazu stručnih ljudi…

“Vlada RH je 2023. s Europskom svemirskom agencijom (ESA) potpisala Sporazum o europskoj državi sudionici, kao prvi institucionalni korak prema punopravnom članstvu. Posebno bih pritom istaknuo i zahvalio timu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, čija su podrška i angažman bili ključni za realizaciju tog koraka. Ono što se, međutim, u Europi mijenja velikom brzinom jest funkcija svemira koji više nije samo znanstvena domena, nego postaje tržište i alat konkurentnosti. To znači vrlo konkretne stvari: od otpornosti ključnih komunikacija, preko zaštite kritične infrastrukture, do “civilnih” primjena poput praćenja deforestacije, onečišćenja mora, požara, ali i ilegalnih imigracija. Drugim riječima, svemir postaje infrastruktura koja pomaže vladama i gospodarstvu da odluke donose brže i preciznije”, kaže Novoselnik te skreće pažnju da je većina nama usporedivih članica EU na višim razinama ESA integracije.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Novoselnik ističe da je članstvo u ESA-i svojevrstan milestone koji daje signal da Hrvatska želi postati zemlja koja se natječe u novoobnovljenoj svemirskoj utrci, ali napominje i da ono samo po sebi nije jedini politički cilj koji moramo imati.

“Ključno je svemir smatrati gospodarskom aktivnošću, a tome sve više svjedočimo i već spomenutom fenomenu privatizacije svemira kroz gospodarske projekte od državne važnosti. Poljska i Mađarska su nedavno poslale astronaute na misije u suradnji s američkim gigantom Axiom Spaceom. To je ujedno i jedina privatna firma kojoj je NASA dala pravo da svoje module priključi izravno na Međunarodnu svemirsku postaju i otišli su najdalje u izgradnji prve privatne svemirske postaje što postaje glavni resurs kada se u skoroj budućnosti Međunarodna svemirska postaja ugasi. Mađarska grupacija 4iG, regionalni IT i telekom igrač, radi velike strateške poteze i ulaganja kako bi se uvezala s američkom svemirskom ekonomijom. Hrvatska u tome ima priliku, jer imamo ljude i znanje, ali od iznimne je važnosti da izgradimo i sustav koji će ubrzati pretvaranje znanja i kompetencija u konkurentnu industriju”.

A gdje je Protostar kao tvrtka u cijeloj toj priči svemira kao industrije u koju, priznaje Novoselnik, rijetko tko ide sam.

Projekti s partnerima

“Protostar je tehnološki partner koji razvija specijalizirane hardverske i softverske sustave za satelite, s fokusom na obradu podataka izravno u orbiti. Drugim riječima, naša rješenja omogućuju da se podaci iz misija promatranja Zemlje filtriraju i obrađuju u stvarnom vremenu, pa se prema ‘dolje’ šalje samo ono što je relevantno. Time se značajno smanjuje količina prenesenih podataka, što ubrzava donošenje odluka i smanjuje operativne troškove. U praksi to znači da gradimo komponente i sposobnosti koje se uklapaju u veće misije i projekte, s partnerima koji pokrivaju ostatak sustava. Zato aktivno gradimo suradnje sa sličnim europskim firmama koje imaju komplementarne sposobnosti. Dobar primjer su slovenski Skylabs, britanski KISPE i francuski Exotrail. Takva partnerstva omogućuju nam umrežavanja znanja i resursa i zajedno možemo isporučiti rješenje koje je veće od zbroja pojedinačnih komponenti”.

S ESA-om surađuju posljednje četiri godine, ali već su, kaže, odigrali uloge i poddobavljača i glavnog dobavljača.

“Trenutačno radimo na tri projekta, od kojih na dva imamo vodeću poziciju kroz koju okupljamo europske partnere. Sporazum iz 2023. dodatno je otvorio vrata hrvatskim firmama kroz PECS program, a pritom nam je HAMAG-BICRO bio značajna podrška u osiguravanju financiranja za razvojne projekte i jačanje kapaciteta. Naravno, u ovom sektoru su ključni i veliki integratori, odnosno prime kompanije. Tu posebno ističem europske gigante primjerice Thales, Airbus i Leonardo. Protostar se nalazi u fazi dinamičnog razvoja, odnosno internacionalizacije i povezivanja sa stranim partnerima. Nedavno smo, uz podršku HGK, imali priliku uspostaviti kontakte s nekima od njih i to nam je iznimno vrijedno jer upravo kroz takve kontakte nastaju industrijske suradnje koje kasnije prerastu u konkretne projekte”.

U smislu hrvatskog priključenja svemirskoj industriji Novoselnik posebno hvali važnost koju je Vlada prepoznala u Končaru za koji ističe da ima kapaciteta biti industrijska platforma i vodeći partner u jačanju domaćeg ekosustava.

“Europa danas paralelno gradi obrambene i svemirske industrijske kapacitete, a te dvije domene se sve više preklapaju. U takvim okolnostima naše velike firme u ulozi integratora mogu biti snažan multiplikator koji otvara vrata domaćim MSP-ove da se uključe u veće sustave uz višu stopu financiranja nego što bi inače dobili”.