Prema prvim nerevidiranim podacima, Grupa Krka prošle je godine ostvarila prihod od prodaje od 2,04 milijarde eura, što je sedam posto više nego godinu prije. Rast je ostvaren na većini tržišta, a najveći rast je u regiji Istočne Europe.

Predsjednik i izvršni direktor Krke Jože Colarič na konferenciji za novinare rekao je da je to bila uspješna godina za tvrtku.

“Postigli smo važnu prekretnicu i prvi put u povijesti premašili prodaju vrijednu dvije milijarde eura. Budući da smo svjesni da je dugoročni rast prodaje povezan i sa širenjem asortimana Krkinih proizvoda, proširili smo ponudu sa 17 novih proizvoda”, dodao je.

Kombinirani lijekovi sve važniji

Na raznim tržištima završeno je više od 900 postupaka registracije za nove i već etablirane proizvode.

“Većina lijekova namijenjena je liječenju kroničnih kardiovaskularnih bolesti, bolesti središnjeg živčanog sustava, gastrointestinalnog trakta i dijabetesa te za ublažavanje boli. Među njima su i novi kombinirani lijekovi, koji postaju sve važniji segment prodaje Krke”, rekao je izvršni direktor Krke.

Prošle godine, Krka je razvila 17 novih proizvoda, od kojih je 13 lijekova na recept, dva lijeka bez recepta i dva veterinarska proizvoda.

U 2025. godini procijenjena bruto operativna dobit iznosila je 559,1 milijun eura, a njezin udio u prihodima od prodaje bio je 27,4 posto. Prema preliminarnim podacima, operativna dobit porasla je za devet posto na 465,6 milijuna eura.

Najveća regija po prodaji prošle godine bila je istočna Europa, sa 713,4 milijuna eura i 35,1 posto udjela u prodaji, gdje je prodaja porasla za 10 posto. U srednjoj Europi prodaja je dosegla 460 milijuna eura i 22,6 posto udjela. Prošle godine rast je dosegao osam posto. Regija zapadna Europa bila je treća s 364,1 milijun eura i 17,9 posto udjela, a rast je bio tri posto veći. U jugoistočnoj Europi prodaja je iznosila 290,2 milijuna eura, odnosno osam posto više.

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

U Sloveniji je grupa prošle godine ostvarila prodaju od 130,3 milijuna eura, što predstavlja 6,4 posto udjela u prodaji grupe. Rast je iznosio osam posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema Colariču, prodaja je na ruskom tržištu porasla za 13 posto, a nije bilo problema s tečajnim razlikama. To im je čak išlo u prilog, jer je vrijednost rublje prošle godine porasla za 6,4 posto. “Tečaj je danas također povoljan”, rekao je.

Međutim, predviđanja da bi Rusija mogla zaplijeniti imovinu europskih tvrtki u Rusiji kao odmazdu za europske sankcije nisu imala utjecaja na poslovanje Krke u Rusiji, dodao je.

Prošle godine grupa je prodala lijekove na recept u vrijednosti od 1,7 milijardi eura, odnosno osam posto više nego godinu prije, a taj segment predstavlja 83,2 posto udjela u prodaji grupe. Prodaja je porasla u svim regijama, osim na prekomorskim tržištima. Prodaja proizvoda bez recepta ostvarila je 173,5 milijuna eura, odnosno jedan posto više. Veterinarski proizvodi prodani su za 114,7 milijuna eura, odnosno tri posto više. Prodaja spa i turističkih usluga iznosila je 54,2 milijuna eura, što je porast od 10 posto.

Rast prihoda planiran i za 2026.

Grupa Krka, koja je krajem prošle godine zapošljavala oko 13.200 ljudi, ima procijenjenu vrijednost ulaganja u 2025. od 95,5 milijuna eura, od čega 70 milijuna eura u matičnom društvu.

Prema Colariču, vrijednost dionica Krke prošle je godine porasla za 46 posto, a dividenda za 10 posto. Tvrtka i dalje kupuje vlastite dionice i trenutačno drži 7,5 posto.

Ove godine planirani su prihodi od prodaje od 2,13 milijardi eura, što je pet posto više nego u 2025., te 405 milijuna eura neto dobiti. Prosječni godišnji rast neto dobiti u petogodišnjem razdoblju iznosit će 5,6 posto. Prema planu, ulaganja će dosegnuti 140 milijuna eura i bit će prvenstveno namijenjena povećanju i modernizaciji proizvodnih kapaciteta i infrastrukture.

Planiraju i povećanje broja zaposlenih u Sloveniji i inozemstvu, ukupno za dva posto.

“Baš kao i drugdje, potreba za dodatnim osobljem je ovdje velika. Tražimo sve vrste profila i stupnjeva obrazovanja”, zaključuje Colarič.