Povratak aktualnog viceguvernera Hrvatske narodne banke Tomislava Ćorića u Vladu sutra bi trebalo biti potvrđen u Hrvatskom saboru. Koalicijski partneri HDZ-a su podržali njegovo imenovanje. “Što se nas tiče stvar je riješena”, rekao je premijer Andrej Plenković još u ponedjeljak komentirajući novinarske upite o oporbenim kritikama koje su zaredale. To je sport na koji su navikli, relaksirano je zaključio. Ćorić će, pak, morati istrpjeti neugodne prozivke oporbenjaka koji mu uglavnom izvlače neku staru “prtljagu”, u prvom redu pitanja u vezi s aferom Krš-Pađene.

U šest godina u izvršnoj vlasti, tijekom kojih je bio na ministarskim funkcijama u tri resora, “po putu je stekao razne utege”, kaže saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš. Istodobno, uz prethodno iskustvo rada u Vladi lakše i brže će uskočiti u nove-stare cipele. Među prvim poslovima koji ga čekaju u Katančićevoj su neki već započeti ili zacrtani poslovi. Jedna od preokupacija koje se nameću svakako su određeni problemi vezani uz Fiskalizaciju 2.0 i uvođenje eRačuna.

Tu je i proces sveobuhvatne digitalizacije Porezne uprave, kao i projekt Registra stanovništva koji bi trebao profunkcionirati prije sredine godine.

Usto, Ministarstvo financija uskoro čeka i prva velika operacija zaduživanja u 2026. Prema kalendaru iz Smjernica za upravljanje javnim dugom, prvi od ukupno tri ovogodišnja izlaska na tržište obveznica trebao bi biti na inozemnom terenu gdje se tijekom prvog tromjesečja planira zaduženje od 1,5 milijardi eura.

Potrošački krediti

Konkretne pripreme za tu operaciju još nisu započete, ali tim zadužen za upravljanje javnim dugom uskoro će krenuti u odabir savjetničkih banaka, a to će izdanje biti i prvo koje će potpisati Ćorić u novoj ulozi. Preostala dva domaća izdanja, i to planiranog ukupnog iznosa od 2,5 milijarde eura, očekuju se tek u trećem i četvrtom kvartalu, u skladu s dospijećima obvezničkih dugova.

Vrlo brzo po Ćorićevu preuzimanju nove dužnosti Ministarstvo financija treba izaći i s nekoliko prijedloga zakona. Prema planu zakonodavnih aktivnosti tog resora za 2026., do kraja ožujka predviđeno je pet prijedloga zakonskih izmjena koje su dio usklađivanja s pravnom stečevinom EU. Među njima su, primjerice, izmjene Zakona o tržištu kapitala kojima bi se u domaće zakonodavstvo trebale ugraditi odredbe direktive EU u cilju povećanja privlačnosti javnih tržišta kapitala i olakšavanja pristupa kapitalu za mala i srednja poduzeća, što uključuje npr. i smanjenje administrativnih opterećenja izdavatelja, povećanje pragova za izuzeća od obveze objave prospekta, uvođenje pojednostavljenih obrazaca prospekata isl.

Do kraja prvog kvartala iz Katančećeve bi trebao izaći i prijedlog novog, jedinstvenog zakonodavnog okvira za potrošačke kredite (uključujući i stambene) s naglaskom na daljnje jačanje zaštite potrošača.

Inovativna platforma

Hrvatska uz Stories transformira hrvatsku premium turističku ponudu

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Jedna od već trasiranih zakonskih inicijativa, ali koje nisu dio usklađivanja sa zakonodavstvom EU, je Zakon Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR). Riječ je o novom zakonu (a ne izmjenama postojećeg koji stupio je na snagu još 2006. i nije značajnije mijenjan već 18 godina). Njegovo osuvremenjavanje dijelom je povezano i s lani donesenim Strateškim okvirom razvoja tržišta kapitala. Tako se kao jedno od njegovih unaprjeđenja navodi upravo stvaranje pretpostavki za pružanje veće podrške razvoju tržišta kapitala, što je pak na tragu npr. inicijative o uspostavi državnog IPO fonda.

Inflacija i porezna politika

Sve u svemu, Ministarstvo financija svakako je jedan od najvažnijih i najzahtjevnijih resora u Vladi. Uz spomenute brojne zakonske inicijative koje su pred njegovim stručnim službama, ali koordinatorski i pred čelnim čovjekom tog resora, Ćorić na tu funkciju dolazi i u vrijeme kad se na obzoru ukazuju manje povoljna vremena i sa stajališta javnih financija i općenito gospodarskog ciklusa. Usporavanje gospodarskog rasta kojemu već svjedočimo nastavit će se, prema projekcijama Vlade, i u iduće dvije godine. Snažan rast proračuna u prethodnih nekoliko godina rezultirao je, uz ostalo, i većom razinom deficita opće države, iako je ona, kao i razina javnog duga, i dalje u okvirima kriterija iz Maastrichta, što u dijelu država članica EU nije slučaj.

Ma koliko iz Vlade ponavljaju kako će Hrvatskoj iz EU i nadalje biti na raspolaganju značajna sredstva, samom činjenicom da su proteklih godina ona, uz redovnu financijsku omotnicu, ona pritjecala i po osnovi poslijepotresne obnove i EU-ova Mehanizma za obnovu i otpornost (za NPOO) koji istječe ove godine, jasno je da slijedi razdoblje manjeg “obilja” u tom pogledu. Isto tako, s protekom vremena sve će se jasnije pokazati koliko je dosad povučeni novac iskorišten u funkciji jačanja produktivnosti i potencijalnog rasta u srednjem i dugom roku.

Kako bilo, Ministarstvo financija uobičajeno je i adresa na koju se isporučuju prigovori i očekivanja vezana uz i dalje povišenu inflaciju, a ministra i potpredsjednika Vlade nesumnjivo i ubuduće očekuju i apeli iz redova poslodavaca vezani uz poreznu politiku, u prvom redu u kontekstu direktnih poreza. Ćorić, doduše, na tu funkciju ne dolazi s misijom zaokreta ili značajnijih promjena fiskalne politike, pa su tako u Vladi uz njegov dolazak isticali kako se pridružuje Plenkovićevu timu u nastavku provedbe programa Vlade.

U javnosti se, uostalom, stalno provlače i nagađanja koliko je on sam baš i bio zagrijan za povratak u Vladu iz komforne viceguvernerske pozicije u središnjoj banci, odnosno je li mu u prijateljskom pozivu i uvjeravanju premijer ostavio prostora za premišljanje.