Za poticaje i otkup električne energije iz obnovljivih izvora dosad je potrošeno više od četiri milijarde eura, no rezultati su, prema riječima ministra gospodarstva Ante Šušnjara, daleko od očekivanih.

Govoreći na konferenciji “Energetika 2026. – Hrvatska pred odlukama desetljeća”, upozorio je da je bruto dodana vrijednost u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u tom razdoblju pala za četvrtinu.

Kritike na niz adresa

Energetska tranzicija, rekao je, započela je prije petnaestak godina, kada su donesene odluke koje su trebale definirati razvoj sektora. “Danas bez okolišanja mogu reći da neke nisu bile dobre. Prebrzi modeli poticanja, nedovoljna analiza sustava te zanemarivanje mreže i potrošača imaju svoju cijenu i tu cijenu i danas plaćamo”, istaknuo je ministar. Kao posebno problematične naveo je modele poticanja vjetroelektrana, sunčanih i bioplinskih postrojenja.

Iako naglašava da nije skeptičan prema obnovljivim izvorima, Šušnjar smatra da je Hrvatska, unatoč dobroj startnoj poziciji zahvaljujući hidroelektranama, ušla u financijski izdašno poticanje bez jasne vizije razvoja sustava. Upozorio je i na činjenicu da postoji oko deset tisuća megavata zahtjeva za priključenje na mrežu, iako, kako je rekao, nije jasno kako će se sva ta energija koristiti.

Ministar drži da uložena sredstva nisu bila uzaludna jer su izgrađeni proizvodni kapaciteti, ali naglašava potrebu za drukčijim pristupom u budućnosti. Posebno je kritizirao promjenu logike razvoja mreže, koja se, kako kaže, danas sve više prilagođava proizvođačima, a ne potrošačima. Kritike je uputio i stručnim institutima i agencijama, za koje smatra da ne pružaju jednaku podršku svim sudionicima.

Govoreći o plinskoj infrastrukturi, Šušnjar je rekao da je Hrvatska ispunila sve preduvjete za potpisivanje ugovora o južnoj interkonekciji s Bosnom i Hercegovinom, kao i da se planira plinska interkonekcija sa Srbijom, čime bi se toj zemlji omogućio pristup LNG terminalu na Krku. Za početni kapacitet potrebno je izgraditi oko 15 kilometara plinovoda, a interes Srbije već postoji.

Ambiciozan HEP

U fokusu izlaganja bio je i HEP, za koji ministar smatra da mora ostati snažan i ambiciozan kako bi osigurao stabilnost sustava. Predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić podsjetio je na puštanje u rad sunčane elektrane Dugopolje i napredak projekta Korlat, kao i na kontinuirani rast priključenja solarnih elektrana.

Američka veleposlanica Nicole McGraw ocijenila je da Hrvatska ima dobru osnovu da postane regionalno energetsko čvorište, naglasivši važnost LNG terminala u smanjenju ovisnosti o ruskim energentima. O dugoročnim rješenjima govorio je i Duško Čorak iz Instituta za nuklearnu tehnologiju, procijenivši da bi Hrvatska, uz pravodobnu odluku, do 2035. mogla imati nuklearnu elektranu. Prema njegovim procjenama, rast potrošnje električne energije do 2050. zahtijevat će znatno nove proizvodne kapacitete.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Na kraju je istaknuta i međunarodna dimenzija energetike, kroz suradnju Agencije za ugljikovodike s kazahstanskom kompanijom KazMunayGas na istraživanju nafte i plina, što pokazuje da Hrvatska paralelno s tranzicijom traži i nove izvore energetske sigurnosti.