Cijena zlata nastavila je snažan uzlazni trend i početkom tjedna dosegnula novu povijesnu razinu, preskočivši granicu od 5100 dolara za uncu, dok investitori pojačano traže sigurno utočište u uvjetima rastućih geopolitičkih napetosti i globalnih fiskalnih rizika.
Spot cijena zlata porasla je 2,4 posto na 5102 dolara po unci, da bi se potom blago spustila na oko 5086 dolara, dok su američki terminski ugovori za veljaču porasli 2,1 posto, na 5087 dolara.
Rast cijene potaknut je novim globalnim žarištima, od Grenlanda i Venezuele do Bliskog istoka, što dodatno jača ulogu zlata kao zaštite od neizvjesnosti.
Optimistična godina
“Novi uzlet cijena zlata i srebra dolazi na valu geoekonomskih pitanja povezanih s Grenlandom”, navela je banka HSBC u bilješci objavljenoj prošlog tjedna. Istodobno je i srebro snažno ojačalo, s rastom cijene od gotovo pet posto, dosegnuvši 107,9 dolara po unci, uz potporu industrijske potražnje.
Analitičari Union Bancaire Privée ističu da rast cijena podupire stabilna potražnja institucionalnih i malih ulagača, prenosi CNBC. “Očekujemo da će zlato imati još jednu snažnu godinu, uz nastavak potražnje središnjih banaka i malih ulagača, s ciljanom cijenom od 5200 dolara po unci na kraju godine”, poručuju iz te banke.
Prema procjenama Goldman Sachs, baza potražnje za zlatom znatno se proširila izvan tradicionalnih kanala. Zapadni ETF-ovi od početka 2025. povećali su zalihe za oko 500 tona, dok sve veću ulogu imaju novi instrumenti zaštite od makroekonomskih i političkih rizika, uključujući fizičke kupnje bogatih privatnih investitora. Goldman Sachs je nedavno povisio prognozu cijene zlata za prosinac 2026. na 5400 dolara po unci, uz procjenu da su zaštite od globalnih fiskalnih i političkih rizika postale dugotrajnije.
Potražnja središnjih banaka
Snažnu potporu tržištu pružaju i središnje banke, čije se mjesečne kupnje procjenjuju na oko 60 tona, znatno iznad razina prije 2022. godine kada se kupovalo prosječno 17 tona. Povijesni rast cijena zlata u posljednje dvije godine povezuje se i s nastojanjima investitora i monetarnih vlasti da diversificiraju rezerve i imovinu dalje od američkog dolara.
Prošlog tjedna dodatni pritisak na tržišta izazvale su i prijetnje američkog predsjednika Donalda Trump o uvođenju carina europskim saveznicima u kontekstu Grenlanda, što je potaknulo rasprodaju na Wall Streetu, okrunjenu nazivom “Prodaj Ameriku”. Dolar je pritom oslabio gotovo dva posto na tjednoj razini, što je dodatno poduprlo rast cijena zlata jer dolarom denominirani metali postaju jeftiniji ulagačima izvan SAD-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu