Cijena zlata približila se najboljem tjednom rezultatu u gotovo šest godina, dok je američki dolar zabilježio najslabiji tjedan još od lipnja, nakon što je kriza oko Grenlanda potaknula ulagače da potraže sigurnije alternative američkoj valuti. Tržišta su burno reagirala na novu rundu političke neizvjesnosti u SAD-u i nepredvidive poteze Bijele kuće, što je dodatno pojačalo pritisak na dolar i potaknulo snažan rast cijena plemenitih metala.

Zlato je u petak dosegnulo rekordnu razinu od gotovo 5000 dolara po unci (4952 dolara za uncu), razinu o kojoj se još donedavno spekuliralo kao mogućem rekordu na razini cijele godine, dok se cijena srebra približila povijesnom maksimumu, zadržavajući se tik ispod 100 dolara po unci.

Rasprodaja na Wall Streetu

Analitičari ističu da aktualni trendovi potvrđuju ulogu zlata kao klasičnog sigurnog utočišta. “Svijet se štiti od nastavka neizvjesnosti, a u takvim okolnostima zlato zadržava status imovine posljednjeg utočišta”, ocijenila je Rhona O’Connell iz StoneX-a. Nestabilnost na tržištima potaknuta je izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio europskim saveznicima uvođenjem carina ako se ne povinuju američkim zahtjevima vezanima uz kontrolu nad Grenlandom.

Takve poruke izazvale su snažnu rasprodaju dionica na Wall Streetu, iako je kasnija nagla promjena stava Bijele kuće dovela do djelomičnog oporavka tržišta. Američki dolar, međutim, nije uspio povratiti izgubljene pozicije. Indeks dolara prema košarici ključnih valuta, uključujući euro i britansku funtu, na tjednoj je razini pao oko 1,1 posto. Zlato je pritom zabilježilo rast veći od sedam posto, što predstavlja njegov najveći tjedni dobitak još od početne faze pandemije Covida-19. Slabljenje dolara dodatno je potaknulo rast cijene zlata jer dolarom denominirani metal postaje jeftiniji ulagačima koji koriste druge valute.

Političke napetosti dodatno su pojačane nizom događaja u SAD-u, uključujući smjenu venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura te pokretanje kaznene istrage Ministarstva pravosuđa protiv predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella. Prema riječima Seeme Shah, glavne globalne strateginje u Principal Asset Managementu, ti su potezi izazvali “promjenu načina razmišljanja” ulagača o dolaru i potaknuli jačanje narativa o potrebi diversifikacije portfelja izvan američke imovine.

Erozija povjerenja

Kriza oko Grenlanda ponovno je otvorila pitanje političkih rizika povezanih s američkom imovinom, koja je desetljećima smatrana sigurnim utočištem za globalni kapital. Upravo su takvi rizici prošle godine pridonijeli padu dolara od oko devet posto, što je bio njegov najveći godišnji pad još od 2017. Investitori upozoravaju da prijetnje saveznicima i pritisci na neovisne institucije dodatno nagrizaju institucionalnu vjerodostojnost najvećeg svjetskog financijskog tržišta.

Istodobno jačaju i druge valute koje nose epitet sigurnog utočišta. Švicarski franak prošlog tjedna je ojačao oko 1,6 posto prema dolaru, dok je euro porastao više od 1,2 posto i premašio razinu od 1,17 dolara. Analitičari procjenjuju da bi izgledi za daljnju deprecijaciju dolara mogli dodatno ojačati, osobito u okruženju u bi kojem američka središnja banka mogla nastaviti snižavati kamatne stope, dok druge velike središnje banke zasad ostaju na oprezu.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Dodatni pritisak na dolar dolazi i od sve izraženijeg valutnog osiguranja američkih ulaganja. Investitori sve češće hedgiraju svoje pozicije kako bi se zaštitili od naglih političkih i tržišnih preokreta, što automatizmom smanjuje potražnju za dolarom.