Hrvatska je početkom godine napravila odličan iskorak na području kvantne komunikacije. Naime, zajedno s Njemačkom naše institucije provode projekt QuGNOPs (prijevod: Implementacija i operacije kvantnih zemaljskih čvorova). Fokus projekta je kvantna komunikacija, točnije način slanja poruka koji je praktički nemoguće potajno presresti.

Ako netko pokuša prisluškivati ili hakirati komunikaciju, to se odmah primijeti. Kroz ovaj projekt uspostavit će se infrastruktura za satelitsku kvantnu komunikaciju između dvije zemlje korištenjem europskog kvantno-komunikacijskog satelita Eagle-1 i optičke postaje u Zagrebu i kraj Münchena.

Kibernetička sigurnost

Projekt će trajati 42 mjeseca i ukupne je vrijednosti preko 11 milijuna eura. Sufinancira se sredstvima Europske unije, kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Riječ je o važnom koraku prema integraciji naše zemlje u europsku kvantno-sigurnu komunikacijsku infrastrukturu, što osigurava jaču kibernetičku sigurnost i doprinosi razvoju svemirskih tehnologija u Hrvatskoj.

Voditelj projekta je Njemački svemirski centar (DLR), a konzorcij okuplja partnere iz Hrvatske – zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Institut Ruđer Bošković (IRB), Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu CARNET i Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu (FPZ). Uz to, s njemačke strane, sudjeluju još Sveučilište Friedrich-Alexander u Erlangenu i Nürnbergu (FAU), DLR društvo za primjene svemirske tehnologije (GfR), uz potporu Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS).

Mate Jagnjić, vodeći istraživač na Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije na zagrebačkom Fakultetu elektronike i računarstva objasnio je kako je UN prošlu godinu proglasio godinom kvantnih znanosti i tehnologija kako bi se podigla svijest o razvoju kvantnih računala i kvantnih komunikacija.

“Trenutačno se u svijetu intenzivno razvija tehnologija kvantnih računala, što znači da bi u budućnosti moglo doći do ugroze postojećih komunikacijskih sustava. Sustavi na kojima se danas temelje sigurnost bankovnih računa ili povjerljivost poruka mogli bi postati nesigurni. Upravo zato postoji potreba za novim načinima zaštite komunikacije, a tu na scenu stupa kvantna komunikacija”, pojasnio je Jagnjić. “U čitavom svijetu postoje razni projekti uspostave nove kvantno-komunikacijske infrastrukture. Na tome radi i Hrvatska u sklopu CroQCI projekta koji koordinira CARNET, uz znanstveno vodstvo IRB-a. Krajnji je cilj povezivanje kvantno-komunikacijskih mreža na razini cijele Europe”, izjavio je Jagnjić.

Eksperimentalna faza

“Za satelitsku kvantnu komunikaciju nužan je razvoj optičkih zemaljskih postaja. Njemački svemirski centar (DLR) jedan je od vodećih europskih aktera u tom području i zaista je riječ o elitnoj instituciji. Uloga FER-a u projektu je da, u suradnji s IRB-om, CARNET-om te FPZ-om, uspostavi optičku zemaljsku postaju za kvantne komunikacije, nakon čega će hrvatska i njemačka postaja putem satelita Eagle-1 moći sigurno razmjenjivati kriptografske ključeve i enkriptirane informacije”, dodaje.

Edukacijski centar

JGL lansirao vlastiti edukacijski model – prvi polaznici već rade u proizvodnji

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Upitan tko će koristiti tu tehnologiju, vodeći istraživač kazao je kako su buduće mogućnosti široke i teško ih je suziti jer je sve trenutačno u eksperimentalnoj fazi, no stručnjaci najčešće kao prve korisnike spominju vojsku, banke i zaštitu kritične infrastrukture.

“Krajnji cilj je kvantni internet napravljen u Europskoj uniji. No važno je naglasiti da smo još u početnim koracima što se tiče cijele te tehnologije”, rekao je Jagnjić. Nakon što projekt završi i Hrvatska bude na ovaj način spojena s Njemačkom, Jagnjić kaže kako će naša zemlja moći komunicirati sa svakom zemljom koja bude imala kvantni prijemnik kompatibilan s Eagle-1 satelitom.

“Rad na ovako sofisticiranoj tehnologiji omogućit će nam stvaranje baze znanja za edukaciju budućih znanstvenika i inženjera u području satelitskih kvantnih komunikacija. Studenti će steći ne samo teorijsko, nego i praktično iskustvo rada s najsuvremenijim optičkim i kvantnim komunikacijskim sustavima, što može potaknuti i razvoj novih startupa i tvrtki u tom sektoru, te širi tehnološki napredak društva”, zaključio je Jagnjić.