Tržište rada u prošloj godini imalo je tri obilježja, jedan se smatra negativnim, a to je vrlo brzo umnažanje zaposlenih u javnom sektoru, što je reakcija na snažan rast plaća, dok s druge strane padaju ili, u najboljem slučaju, stagniraju zapošljavanja u proizvodnom sektoru.

Drugi je pad zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koji je rezultirao i time da je na kraju godine trgovina po broju zaposlenih pretrčala industrijski sektor. Pozitivno je treće obilježje u 2025. da se potvrđuje značajan interes za poslove u sektoru obrta i okretanje nove generacije na tržištu rada prema strukovnim zanimanjima.

Lokomotiva javni sektor

Najnoviji podaci koje je objavio Državni zavod za zapošljavanje, koji daju pregled stanja u pravnim osobama za svih 12 mjeseci 2025., pokazuju da je ukupna stopa rasta broja zaposlenih na godišnjoj razini iznosila 1,6 posto. Tom povećanju najviše je pridonio javni sektor, i to prvenstveno u zdravstvu i socijalnoj skrbi (porast od 3,7%), te obrazovanju (rast od 3,2%) i javnoj upravi (plus 2,6%).

S druge strane, industrijski sektor ukupno je zapošljavao tri posto manje nego u prethodnoj 2024., pri čemu nisu dostupni detaljniji podaci koje proizvodnje su tomu najviše pridonijele. No, činjenica je da je niz većih kompanija, poput primjerice Benettona u Osijeku, nakon dugog vremena zatvorio pogone ili u najboljem slučaju smanjio zaposlenost, često i zbog tehnološkog unapređenja proizvodnje. U trgovini je, pak, zabilježen blagi porast broja radnika (za 0,4%).

Nije ohrabrujući ni podatak da je nakon pozitivnog trenda u dužem prethodnom razdoblju, zaustavljen rast broja zaposlenih u ICT sektoru, te je u 2025. stagnirao, a pada i zaposlenost u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (-1,1%). Prekinut je i trend povećanja zaposlenosti u sektoru turizma i ugostiteljstva, na razini godine bilježi se pad od 0,4 posto, a i u građevinarstvu je nakon dužeg snažnijeg rasta posezanje za većim brojem radnika bitno smanjeno, pa je ukupno porast zaposlenosti iznosio 0,7%. Snažan pad nastavljen je u poljoprivredi, dok se pozitivnim trendom uz javni sektor izdvaja još prijevoz (+2%). Što se rasta zaposlenih u obrtu tiče, na razini godine bilježi se porast od 2,7 posto.

Za trendove u 2026., važnu odrednicu imat će povećanje minimalca, koje će najviše pogoditi proizvodni sektor, a poslodavci su iz svih djelatnosti izvan javnog sektora njegovo uvođenje uglavnom popratili bučnim najavama smanjenja zapošljavanja kako bi održali konkurentnost. Analitičari, pak, očekuju da će se u 2026. zadržati otpornost tržišta rada, no i da će se dinamika povoljnih trendova nastaviti smanjivati.

Fokus na produktivnost

To, prema ocjeni RBA-ovih analitičara Zrinke Živković-Matijević i Petra Bejuka, nije neuobičajeno s obzirom na višegodišnji snažan rast ekonomske aktivnosti popraćen brzim i oštrim padom stope nezaposlenosti i rastom zaposlenosti. Stoga je usporavanje standardan, normalan i očekivan proces u brzorastućem gospodarstvu, posebice kada se suočava s manjkom ponude radne snage.

Edukacijski centar

JGL lansirao vlastiti edukacijski model – prvi polaznici već rade u proizvodnji

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

“U uvjetima približavanja nezaposlenosti svojoj donjoj granici, usporavanje ovih povoljnih trendova nije razlog za zabrinutost, već sugerira da se budući gospodarski rast više ne može oslanjati isključivo na novo zapošljavanje”, ističu analitičari RBA i zaključuju kako se umjesto toga fokus prirodno treba preusmjeriti na rast produktivnosti.