Već mjesecima jasan trend usporavanja dinamike izdavanja dozvola za strane radnike ovaj je tjedan samo dobio preciznu i konačnu potvrdu. Prema podacima MUP-a, lani je ukupno izdano 170.723 dozvola za boravak i rad radnika iz država nečlanica Europske unije, što je gotovo 36 tisuća ili 17,3 posto manje nego prethodne godine.

Pritom ih je za nova zapošljavanja izdano 80,3 tisuće naspram više od 132 tisuće godinu prije, uz istodobno povećanje produljenja dozvola (na 70,2 tisuće) i dozvola za sezonske radnike (20 tisuća).

Stroža pravila

Promatrano prema zemljama iz kojih najviše dolaze, više dozvola nego 2024. lani je ishođeno samo za Filipince, a prema najzastupljenijim sektorima, povećanje je zabilježeno samo u djelatnosti trgovine. U njoj se najčešće zapošljavaju upravo Filipinci, ali s 8600 lani izdanih dozvola trgovina u pogledu uvoza radnika i dalje nije u top tri djelatnosti koje najviše posežu za uvozom radne snage.

Gotovo 90 posto ukupnog broja dozvola odnosi se na pet najzastupljenijih sektora u izdavanju dozvola stranim radnicima, pri čemu je među njima preklani uvjerljivo prednjačilo građevinarstvo, ali ga je lani pretekao turističko-ugostiteljski sektor. U oba slučaja izdano je manje dozvola nego u 2024., no kod građevinara je pad daleko izraženiji. U tom sektoru preklani ih je bilo nešto više od 75 tisuća, a lani nepunih 52,8 tisuća ili čak 30 posto manje. Istodobno, u turizmu i ugostiteljstvu prošle ih je godine izdano nešto više od 52,8 tisuća, što je šest posto manje.

Znatno izraženiji pad, za oko 20 posto, zabilježen je pak u djelatnostima Prometa i veza, na koje su očito jače utjecala postrožena pravila izdavanja dozvola u Zakonu o strancima koja su u primjeni od ožujka prošle godine. Nova pravila uvedena su s ciljem uvođenja više reda pri uvozu radnika i radu agencija, a rezultirala su, među ostalim, i nešto duljim trajanje procedura odobrenja, naročito za zapošljavanja radnika koji nisu na listi deficitarnih zanimanja, kao što su npr. vozači.

Osim toga, već dulje vrijeme, uz međugodišnji pad broja radnih dozvola za državljanje zemalja izvan EU-a, ističe se kako da je on dijelom i posljedica rasta plaća, zbog čega neki poslovi postaju zanimljiviji i domaćim radnicima, kao i rastućim radnim angažmanima umirovljenika i manjim nego prije potrebama za nekvalificiranim radnicima u građevinarstvu.

Komentirajući MUP-ove podatke, ministar Davor Božinović podsjetio je kako su se prije dvije-tri godine, uz porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, i iz relevantnih institucija mogle čuti izjave da bi već ove godine u Hrvatskoj moglo biti potrebe za gotovo pola milijuna stranih radnika. “Mi smo i tada govorili, a danas imamo i potvrdu da tome nije tako i da samo treba uvesti malo veći red u sustav kroz izmjene zakona na kojima smo inzistirali i uveli ih u ožujku prošle godine”, rekao je, najavljujući i daljnje korake u tome smjeru. Kako je najavio, nove izmjene zakona trebale bi na sjednicu Vlade doći do kraja ovog mjeseca.

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Odjeci e-savjetovanja

Javno savjetovanje o novim izmjenama Zakona zaključeno je sredinom prošloga mjeseca, a dio poduzetnika već je javno izražavao nezadovoljstvo nekim novinama iz prijedloga izmjena. Jedna od njih je npr. uvjetovanje zapošljavanja stranca minimalnom visinom prometa poduzetnika u posljednjih šest mjeseci (10 tisuća eura za pravne i 15 za fizičke osobe).

U vezi s izmjenama zakona čuli su se i apeli dijela poduzetnika za npr. skraćivanjem maksimalnog roka za izdavanje dozvola na 30 dana, za odgodom obveze polaganja ispita iz hrvatskog jezika za 24 mjeseca, pri čemu je bilo i dramatičnih poruka kako bi “bez stranih radnika građevina stala, a turizam se urušio”.