Američki predsjednik Donald Trump najavio je uvođenje carine od 25 posto na svu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama za svaku zemlju koja nastavi poslovati s Iranom, piše Reuters.

Riječ je o značajnoj eskalaciji američke ekonomske i geopolitičke kampanje protiv Teherana, koja se odvija baš u trenutku kada se Iran suočava s najvećim protuvladinim prosvjedima od Islamske revolucije 1979. Ovi su prosvjedi, potaknuti ekonomskim teškoćama, brzo prerasli u masovne zahtjeve za rušenjem dugogodišnjeg klerikalnog režima.

Reakcije Kine

U svojoj objavi na platformi Truth Social predsjednik Trump najavio je da “odmah stupa na snagu” obveza plaćanja carine od 25 posto na svu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama za svaku zemlju koja nastavi poslovati s Islamskom Republikom Iran, naglašavajući da je ta odredba “konačna i neopoziva”.

U praksi carine plaćaju američki uvoznici robe, ali bi takva mjera, ako se doista provede, znatno podigla troškove trgovine za zemlje koje su veliki iranski gospodarski partneri. Mjera bi, prenosi Reuters, najteže pogodila Kinu (glavnog kupca iranske nafte, gotovo milijun barela dnevno), Tursku (ključnog partnera za plin i robu), Indiju, Irak i Ujedinjene Arapske Emirate, čiji ukupni izvoz u SAD doseže desetke milijardi dolara godišnje i često uključuje strateške sirovine. Ako se carina provede u punom opsegu, mogla bi poremetiti globalne lance opskrbe energentima i podići svjetske cijene nafte za pet do deset dolara po barelu, posebice u kontekstu iranske krize.​

Bijela kuća zasad nije objavila nikakav službeni dokument ni pojasnila na koju bi se pravnu osnovu predsjednik pozvao niti bi li carine vrijedile za sve države koje imaju bilo kakve ekonomske veze s Iranom. Vrhovni sud SAD-a već razmatra ustavnost dijela Trumpovih postojećih carina, što dodatno otvara pitanje koliko bi nova runda carinskih prijetnji izdržala pravne izazove.​ Kina je poručila da “čvrsto” odbacuje jednostrane sankcije te najavila “sve potrebne mjere” za zaštitu svojih interesa.

“Kina čvrsto odbija bilo kakve nezakonite jednostrane sankcije i dugoruku jurisdikciju i poduzet će sve potrebne mjere za zaštitu svojih legitimnih interesa. […] Stajalište Kine protiv nepromišljenog uvođenja carina dosljedno je i jasno. Carinski ratovi i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a prinuda i pritisak ne mogu riješiti probleme”, izjava je kineskog veleposlanstva u Washingtonu o Trumpovoj prijetnji carinama, objavljena na platformi X.

Japan i Južna Koreja, koje su prošle godine sklopile nove trgovinske sporazume s SAD-om, objavile su da pomno prate situaciju i da će reagirati kada postane jasnije kakve konkretne korake Washington planira poduzeti.​

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Razmjeri prosvjeda

Carinska prijetnja dolazi u kritičnom trenutku kada Iran potresa najmasovniji val protuvladinih prosvjeda od Islamske revolucije 1979., označavajući najozbiljniju krizu klerikalnog režima u više od 46 godina.​

Pokrenute 28. prosinca ekonomskim zahtjevima usred hiperinflacije i nestašica, demonstracije su brzo eskalirale u otvorene pozive na svrgavanje režima, s parolama poput “Smrt diktatoru” i “Žrtve nas vode do pobjede”. Prosvjedi su se proširili na više od 100 gradova, uključujući Teheran, gdje su se sukobili s revolucionarnom gardom i Basij milicijom (paramilitarna milicija podređena Islamskoj revolucionarnoj gardi – IRGC-u). Iransko-američka nevladina organizacija za ljudska prava HRANA (Human Rights Activists News Agency) potvrdila je da je u prosvjedima od 28. prosinca 2025. poginulo 599 osoba, od toga 510 civila (uključujući 89 žena i 112 djece) i 89 pripadnika sigurnosnih snaga, prenosi Reuters.

Prema pisanju Financial Timesa, najava carine od 25 posto na države koje posluju s Iranom osmišljena je kao instrument maksimalnog pritiska na Teheran, ali ujedno prijeti daljnjem narušavanju odnosa SAD-a s velikim gospodarstvima poput Kine, Rusije i Indije te dodatnim poremećajem globalnih lanaca opskrbe. FT upozorava da bi mjera, ako bude provedena u punom opsegu, mogla zahvatiti zemlje koje zajedno čine velik dio svjetske trgovine energentima i industrijskim sirovinama, čime Trump dodatno spaja sigurnosnu politiku, trgovinske ratove i domaću predizbornu agendu.​