Iduća godina ne donosi mnogo poreznih noviteta, ali će pokazati prve rezultate nekih ovogodišnjih, poput oslobađanja od poreza na dohodak po osnovi plaće na pet godina za hrvatske državljane povratnike koji su vani boravili najmanje dvije godine te potomke iseljenika iz prekomorskih i europskih država. Ta je porezna olakšica uvedena radi demografskih ciljeva i potreba tržišta rada, a potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac nedavno je rekao kako se “već sad može reći da je polučila značajan učinak”. Govoreći nedavno o prioritetima Vlade dotaknuo se, naime, i demografske revitalizacije, spomenuvši više od 11 tisuća povratnika u ovoj godini koji su potencijalni korisnici te porezne mjere. “To je kao manji grad”, slikovito je popratio spomenutu brojku. U Hrvatskoj su približno te veličine npr. Krapina, Nova Gradiška, Gospić, Novi Marof. Međutim, koliko će ih biti s pravom na povrat poreza, znat će se za nekoliko mjeseci, po godišnjem obračunu. Hipotetski, na razini pune godine na plaću npr. malo ispod prosječne u RH godišnji povrat bi bio veći od 2500 eura.

Iznoseći brojku od 11 tisuća Primorac nije precizirao njezin obuhvat, ali očito se referirao na preliminarne podatke MUP-a o prijavama prebivališta/boravišta hrvatskih iseljenika povratnika u RH. To svakako nije konačna brojka za 2025., a neke informacije danas kažu i da lista hrvatskih državljana koji su vani boravili najmanje dvije godine, a koju je MUP proslijedio Poreznoj upravi, broji zapravo 13 tisuća osoba. No, ni to ne otkriva dobnu strukturu (proteklih godina većina ih je bila radne dobi) te koliko ih se (i kada) zaposlilo. Pouzdanije podatke i dodatna pojašnjenja pokušali smo doznati u MUP-u, ali nismo dobili odgovor, a iz Porezne uprave poručuju da će analize radnog statusa povratnika i stjecanja prava na povrat poreza tek uslijediti.

Kako bilo, ministar je izrazio uvjerenje i u daljnje dobre rezultate te mjere, mada je, kaže, oko nje bilo sumnji u učinke, kao i moraliziranja zbog privilegiranog statusa povratnika. “Ta mjera usmjerena je i na potrebe poduzetnika jer ti ljudi sa sobom mogu donijeti korisne kompetencije i iskustva, a pričamo, uz ostalo, i o višim plaćama za koje poslodavci kažu da ih treba rasteretiti”, podsjetio je.

Demografska poboljšanja

U svakom slučaju, svjedočimo određenim poboljšanjima demografskih pokazatelja. Premda je pozitivan saldo ukupnih vanjskih migracija u posljednje tri-četiri godine rezultat povećanog uvoza stranih radnika, unatrag nekoliko godina bilježi se i porast useljavanja/vraćanja hrvatskih državljana uz istodoban pad iseljavanja. Time se, doduše, samo smanjio neto odljev; dok ih se npr. 2022. odselilo za 22,4 tisuće više nego što ih se vratilo (32,7 naspram 10,3 tisuće), lani se ta razlika smanjila na 6,8 tisuća (20,1 tisuću odseljenih uz 13,3 tisuće doseljavanja), a ove godine vjerojatno se i dodatno istopila.

Unatoč i dalje nepovoljnoj ukupnoj slici, barem je trend pozitivan. Tome su pridonijela domaća gospodarska kretanja, u prvom redu rast plaća i zaposlenosti, a dijelom i situacija u zemljama koje su bile najčešća odredišta odseljavanja. Usto, povećana su i izdvajanja za demografsku revitalizaciju. Na razini središnjeg proračuna za 2026. za taj resor osigurano je rekordnih eura 823 milijuna eura. Od toga se 70-ak posto odnosi na (povećane) rodiljne i/li roditeljske dopuste i opremu za djecu, blizu četvrtine na dječje doplatke, a 32 milijuna eura na provedbu specifičnih mjera demografske politike.

Inače, vezano uz migracije Hrvata u primjeni je i mjera “Biram Hrvatsku” u vidu dodatnih potpora za samozapošljavanje, kojom se potiče povratak radnog stanovništva iz država Europskog gospodarskog prostora, ali i unutarnja mobilnost radne snage prema slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima. Ta mjera u primjeni je već četvrtu godinu, a posljednja izvješća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na čelu s Antom Lončarom kažu da je na kraju listopada aktivnih korisnika te mjere bilo 1006.

Na naš upit iz HZZ-a su odgovorili da je od početka provedbe mjere “Biram Hrvatsku” odobreno 1515 zahtjeva, od čega se 1433 odnose na povratak iz inozemstva, za što je izdvojeno je 9,98 milijuna eura. Zajedno sa sredstvima za internu mobilnost, za mjeru “Biram Hrvatsku” izdvojeno je 10,3 milijuna eura, a usto je korisnicima isplaćeno 13,28 milijuna za samozapošljavanje, pa ukupna vrijednost tih potpora iznosi nepunih 23,6 milijuna eura.

Kombinacija realnog rasta dohodaka kućanstava i politike poticaja donekle utječe i na prirodno kretanje stanovništva. Ove godine i tu su brojke nešto manje nepovoljne. U prvih deset mjeseci broj živorođene djece najveći je u protekle tri godine – u odnosu na lani za oko 350, a u odnosu na preklani za oko 170. Kako je istodobno broj umrlih manji (od lanjskog za oko 870, a od preklanjskog za 250), i negativan saldo prirodnog prirasta osjetno je smanjen. Do kraja listopada iznosio je 15,3 tisuće ili 1225 manje nego prošle godine. Iako je, dakle, izgledno da će na razini cijele 2025. negativan saldo biti manji nego lani, to i dalje znači prirodni gubitak stanovništva veličine npr. Dugog Sela ili Svete Nedelje.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Napori vrijedni truda

Ukupno gledano, i u pogledu (vanjskih) migracija i prirodnog prirasta recentni pozitivni pomaci djeluju kao kap u moru demografskih dubioza. No, stručnjaci uglavnom smatraju da je poticanje povratka iseljenih vrijedno napora institucija za upravljanje tim procesima.

“Ne može biti poruka da nema rješenja, ali stvari ne treba ni uljepšavati”, nedavno je rekao demograf Tado Jurić, ističući kako se treba fokusirati na faktore koji utječu na odluke o povratku. Za mnoge iseljenike to su danas pitanja kulture, nacionalnog identiteta i vrijednosti koje su u društvima na Zapadu uvelike izgubljene. Stoga, kaže, između tih i interesa poslodavaca/kapitala treba tražiti uravnoteženje.

Isto tako, trenutačno MUP upravlja ilegalnim migracija, Ministarstvo rada radnim, pa Ministarstvo demografije i useljeništva najavljuje skori prijedlog Zakona o demografskoj revitalizaciji kojim bi se bolje povezale nadležnosti. Pita li se tog demografa, regulatorne prilagodbe trebalo bi razmotriti i u smjeru uvođenja bodovnog sustava za useljenike iz trećih zemalja, koji uključuje parametre poput jezika, kvalifikacija i slično.

Kad je riječ o procesu njihove integracije, posebice radnika s drugih kontinenata, podaci o učenju jezika nisu odveć ohrabrujući. U HZZ-u npr. navode da je od početka provedbe kraćih neformalnih programa učenja hrvatskog jezika za strance (od travnja 2024.) odobreno ukupno 335 zahtjeva za dodjelu vaučera. U obrazovanje je trenutačno uključeno 104 stranih radnika korisnika vaučera, kažu, dok su 183 polaznika uspješno završila program i dobila potvrdu o stečenim kompetencijama.