Hrvatski turizam u 2025. ostvario je blage poraste dolazaka turista i noćenja, očekuje se i porast godišnjeg prihoda od stranih turista, no zbog porasta cijena i troškova koji smanjuju profitabilnost i investicije, u 2026. se ne očekuje veći rast, nego više stabilizacija.

Prema ocjenama i očekivanjima iz sektora koje je ovih dana objavila Hina, turizam u 2026. može dostići pa i premašiti 2025. samo ako se stabiliziraju, odnosno ne povećavaju, cijene i ako se promet proširi na pred i posezonu, koje su i u 2025. bile najzaslužnije za rast, dok je u udarnim mjesecima – srpnju i kolovozu, nakon dugo godina fizički turistički promet pao.

Očekivani fizički porasti

Zadnji kompletni podaci iz sustava eVisitor za 11 mjeseci 2025. pokazuju da je turista u Hrvatsku došlo 21,4 milijuna, koji su ostvarili 109 milijuna noćenja, što je za dva odnosno jedan posto više nego u istom razdoblju godine prije. Očekuje se da će se takav trend održati i za cijelu godinu.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina za Hinu je rekao da je godina “potvrdila smjer kojim sustavno razvijamo hrvatski turizam posljednjih godina” te da su ostvareni kvalitetni rezultati, opet rekordni i fizički i financijski. “Važnije od samih brojki je činjenica da je rast bio uravnoteženiji i ravnomjernije raspoređen tijekom godine. Snažna predsezona i posezona pokazale su da se Hrvatska sve jasnije pozicionira kao cjelogodišnja destinacija, dok se pritisci u vrhuncu ljetne sezone postupno smanjuju. Upravo takva struktura prometa potvrđuje učinkovitost reformske politike usmjerene na održivost, kvalitetu ponude i aktivno upravljanje razvojem turizma. Ne govorimo više isključivo o rastu, već o rastu koji ima jasnu mjeru, svrhu i dugoročnu održivost”, poručuje Glavina.

Za 2026. najavljuje zadržavanje fokusa na podizanju cjenovne konkurentnosti, ističući da samo destinacije koje ponude realan omjer cijene i kvalitete mogu računati na uspjeh. “Ostajemo posvećeni provedbi Zakona o turizmu, upravljanju destinacijama temeljenom na podacima i ulaganjima u održive prakse i turizam dodane vrijednosti. Planiramo i donošenje novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojim nastavljamo reforme, pogotovo u dijelu uređenja smještajne strukture, podizanja standarda kvalitete i stvaranja pravednijeg i jasnijeg okvira za sve sudionike u sustavu. Cilj nije samo veći broj gostiju, već dugoročno konkurentniji, otporniji i održiviji turizam”, kaže Glavina.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić naglašava da je Hrvatska unatoč brojnim izazovima za turistički sektor i industriju putovanja “uspješno zadržala konkurentnost i stabilnu poziciju na međunarodnom tržištu”. Važnim drži što je turistički rast u 2025. generiran izvan ljetnih mjeseci. “Putovanja sve više postaju izraz određenog stila života, motivi odabira destinacija sve su raznovrsniji pa turističku ponudu moramo stalno unapređivati i prilagođavati potražnji uz neizostavnu brigu o raznovrsnosti turističkih proizvoda. HTZ će još snažnije nastaviti ulagati u promociju, digitalne kampanje na ključnim tržištima i nove kreativne sadržaja, kao i suradnju s avioprijevoznicima, touroperatorima i travel platformama koje dodatno povećavaju dostupnost i vidljivost Hrvatske cijele godine”, kaže Staničić.

Hoteli i kampovi dobri

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić za hotele i kampove kaže da su u 2025. dobro radili i imali veću popunjenost i prihode od obiteljskog smještaja odnosno objekata za kratkoročni turistički najam kojemu pada popunjenost. Za cijene napominje da ih određuje tržište te svaki poduzetnik za sebe, snoseći pritom rizik uspjeha ili neuspjeha cjenovne politike.

“Treba biti jako precizan kada se priča o tome jesmo li cjenovno konkurentni ili ne. Malo se priča o troškovima, na primjer trošku rada u hotelima, koji su od 2020. do 2025. porasli za za više od 50 posto, a troškovi hrane u zadnjih godinu dana za gotovo pet posto, dok je prosjek u Europi oko 2,8 posto. Uz to, marže padaju već godinama. Važno je i što je javni sektor učinio za privatni da bude što uspješniji, opet je tu pitanje PDV-a, javnih troškova, struje, vode, pa i rasta plaća u javnom sektoru i drugo. Uvijek je važno i pitanje popunjenosti jer ako su hoteli i kampovi, koji nose i najveću dodanu vrijednost, dobro popunjeni, rasprave o cijenama ne vrijede, smatra Ostojić.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?