Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno, a indeksi su blago porasli, dok ulagači čekaju odluke i poruke iz niza središnjih banaka.

Jačanje obrane

Amerika dogovorila posao vrijedan preko 11 milijardi dolara: Prodala oružje jednoj azijskoj zemlji, ovo će izazvati gnjev Pekinga

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,02 posto, na 9.775 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,06 posto, na 23.975 bodova, a pariški CAC 0,17 posto, na 8.100 bodova.

U fokusu ulagača bit će danas sjednice niza središnjih banaka.

S obzirom na popuštanje inflacije u Britaniji, očekuje se da će tamošnja središnja banka smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova.

Od Europske središnje banke ne očekuje se smanjenje kamatnih stopa, ali će ulagači pažljivo pratiti poruke čelnika ECB-a, kao i procjene za iduću godinu.

Isto tako, ne očekuje se da će središnje banke Švedske i Norveške nešto mijenjati u monetarnoj politici.

Pad tehnološkog sektora pritišće azijske burze

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,5 posto.

Pritom su cijene dionica u Japanu i Južnoj Koreji pale između 1,0 i 1,5 posto, dok su u Hong Kongu, Australiji, Šangaju i Indiji porasle između 0,1 i 0,2 posto.

Tako većina tržišta prati jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu, gdje je Dow Jones oslabio 0,47 posto, S&P 500 1,16, a Nasdaq 1,81 posto.

Nakon što su se prošloga tjedna primaknuli rekordnim razinama, Dow Jones i S&P 500 indeks pali su četvrti dan zaredom.

Nasdaq je, pak, jučer izgubio sve dobitke od prethodnog dana, kada se činilo da je pritisak na tehnološki sektor popustio.

No, to se samo činilo jer su jučer ponovno najviše pale cijene dionica tehnoloških divova.

Cijena Oraclea potonula je više od 5 posto, Broadcoma 4,5, Nvidije gotovo 4, Alphabeta više od 3 posto, a pod pritiskom su bile i dionice niza drugih kompanija koje razvijaju umjetnu inteligenciju (AI).

Donedavno je svaka vijest o novim ulaganjima u razvoj AI-ja poticala rast cijena dionica tehnoloških kompanija, no posljednjih tjedana ulagači se pitaju koliko će se od tih investicija isplatiti i hoće li te goleme investicija dovesti do prezaduženosti, kakva je bila početkom ovog stoljeća uoči tzv. ‘dot-com’ krize.

„Sve je veća tjeskoba oko trgovanja umjetnom inteligencijom. Ponajviše zbog razine kapitalnih ulaganja, ali i zbog kružne prirode nekih troškova. Sve je više pitanja o održivosti i povratu na investicije tih troškova”, kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird Private Wealth Management.