Vladinom odlukom kojom joj je dala zeleno svjetlo za novo dugoročno kreditno zaduženje s klubom banaka, Hrvatska elektroprivreda (HEP) jučer je osigurala financijsku stabilnost i u idućim godinama.

Državnoj strateškoj kompaniji odobreno je zaduženje u iznosu do 400 milijuna eura, a iz kojega će se osigurati djelomično refinanciranje prijašnjeg dugoročnog klupskog revolving kredita, koji je HEP koristio za sigurnu nabavu energenata u vrijeme izbijanja energetske krize na tržištu koja je uslijedila nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Ispregovarani uvjeti

Radilo se o kreditu u iznosu od 600 milijuna eura, od kojega je 80 posto iznosa bilo pokriveno državnim jamstvom RH, te će se novim klupskim kreditom osloboditi ukupan iznos pod državnim jamstvom. Za razliku od prošloga, novi kredit s klubom banaka nije ugovaran uz državno jamstvo.

Novi klupski kredit HEP ugovara sa sličnim sastavom banaka, s time da u ovom aranžmanu s najvećim iznosom participira Zagrebačka banka (140 milijuna eura) pa PBZ grupa (90 milijuna eura, od čega veći dio daje “majka”, talijanska Banka Intesa Sanpaolo, dok zagrebačka Privredna banka sudjeluje s 28 milijuna eura). Po 50 milijuna eura udjeli su koje u aranžmanu imaju Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska banka za obnovu i razvoj i Hrvatska poštanska banka, dok Raiffeisenbank Austria sudjeluje s 20 milijuna eura.

Kredit će se s HEP-om zaključiti uz povoljnije uvjete nego što su vrijedili u prethodnom aranžmanu, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 2,50 posto, važeću zakonsku zateznu kamatu, aranžersku naknadu od 0,08 posto, kvartalno kamatno razdoblje. Nije predviđena naknada za prijevremenu otplatu kredita i “breakage cost”, kao niti izmjene uvjeta kredita, dok će naknada za odobrena neiskorištena sredstva biti obračunata s 0,05 posto godišnje. Rok korištenja je pola godine od dana zaključenja ugovora, krajnje dospijeće kredita do sedam godina od dana sklapanja, s mogućim počekom otplate od godinu dana od isteka roka korištenja ili trenutka iskorištenja kredita.

Iza HEP-a ovaj put za osiguranje otplate kredita nije morala stati država. S poboljšanim kreditnim rejtingom banke su se zadovoljile da im dostavi po jednu zadužnicu, svakoj od njih na iznose udjela tražbine koje pojedina banka ima u ovom aranžmanu. Uvjeti koji su ispregovarani s bankama, složio se i resorni ministar gospodarstva Ante Šušnjar, kvalitetniji su od prethodnih aranžmana.

Tijekom energetske krize HEP se zadužio za nabavu plina i električne energije na iznos od ukupno milijardu eura, i to putem dva kredita i uz državna jamstva. Uz refinanciranje postojećih kreditnih obveza, HEP će ovim kreditom moći pokrivati i druge potrebe te osigurati financijsku stabilnost i u idućoj godini, u kojoj se treba zbiti vrhunac investicijskog ciklusa koji se odnosi na obnovljive izvore energije (OIE) i modernizaciju mreže.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Veliki projekti

Ključni projekt SE Korlat od 75 megavata očekuje se da će s komercijalnim radom početi u 2026. Kad se to dogodi, bit će to ujedno i najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, koja će s postojećom vjetroelektranom činiti prvi mješoviti energetski park u državi. Očekuje se i da će tijekom 2026. HEP nastaviti s intenzivnim građevinskim radovima na projektu HES Kosinj i HE Senj 2.

HES Kosinj je vrijedna više od 450 milijuna eura, a u 2026. nastavit će se daljnja priprema terena za akumulacijsko jezero i radovi na derivacijskom sustavu. Još jedan strateški projekt, zamjena i polaganje 110-kilovatnih podmorskih kabela planirano je dovršiti u idućoj godini, čime će se osigurati stabilna i dugoročna opskrba hrvatskih otoka.