Ulaganja u kinesko gospodarstvo pala su treći uzastopni mjesec u studenome, što pojačava pritisak na vlasti u Pekingu da zaustave usporavanje drugoga najvećega gospodarstva svijeta.

Prema službenim podacima Državnog ureda za statistiku Kine, ukupna fiksna ulaganja od početka godine do kraja studenoga bila su niža za oko 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu je pad veći od procjena analitičara koje citira Financial Times.

Poticanje domaće potražnje

Ovaj pad ulaganja dolazi nekoliko dana nakon što je predsjednik Xi Jinping na središnjoj ekonomskoj radnoj konferenciji (CEWC) pozvao dužnosnike da “stabiliziraju i revitaliziraju ulaganja”, što je prvi otvoreniji signal da je usporavanje investicijskog ciklusa postalo ključna briga vodstva. U završnom priopćenju konferencije, na koje upućuju kineski državni mediji i međunarodne analize, najavljena je “prikladno snažna” fiskalna politika s proračunskim sredstvima za podršku infrastrukturi i strateškim sektorima.

Na godišnjem sastanku CEWC-a, gdje se određuju ekonomske prioritete za 2026., naglašena je potreba za “stabilizacijom rasta i očekivanja te smanjenjem rizika”, s ulaganjima kao glavnom političkom polugom. Čelnici su se obvezali na “proaktivniju i učinkovitiju” fiskalnu politiku, jače poticanje domaće potražnje, nastavak potpore infrastrukturnim projektima i strožu kontrolu zaduženosti lokalnih vlasti.

Prema analizama Financial Timesa, ovo je prvo službeno priznanje da je pad investicija dublji i trajniji nego što je sugerirala službena retorika. CEWC time šalje jasnu poruku investitorima da će Peking sljedeće godine snažnije koristiti fiskalne poticaje, umjesto da rast prepušta samo tržišnim snagama.

Službeni podaci pokazuju da je rast maloprodaje u studenome usporio na skromnu stopu, nižu od očekivanja tržišta, što analitičari tumače kao odraz slabog povjerenja kućanstava i dugotrajnih posljedica krize u sektoru nekretnina. Podaci o industrijskoj proizvodnji i dalje upućuju na rast, ali nešto ispod konzenzusa analitičara globalnih medija, što podcrtava slabu domaću potražnju unatoč nastavku izvoznog oporavka.​

Nekretninska kriza

Prema analitičkim bilješkama banaka, poput Goldman Sachsa, koje citiraju Financial Times i drugi mediji, dio zabilježenog pada ulaganja može se objasniti revizijama statističkih podataka koje provodi kineski Državni ured za statistiku. Njihove procjene sugeriraju da znatan dio slabijih brojki dolazi od korekcija prije precijenjenih ulaganja, dok ostatak odražava stvarno slabljenje investicija, osobito u nekretnine, infrastrukturu povezanu s lokalnim vlastima i pojedine industrijske projekte.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Slabljenje ulaganja snažno je povezano s krizom u sektoru nekretnina, što potvrđuju i službeni statistički podaci i izvješća međunarodnih agencija. Podaci o cijenama i prodaji stambenih nekretnina pokazuju višemjesečni pad, pri čemu je u 2025. zabilježen dvoznamenkasti pad ulaganja u nekretnine na godišnjoj razini, kako navode specijalizirani mediji koji prate kinesko tržište. Veliki developeri i dalje se suočavaju s ograničenim pristupom financiranju, a lokalne vlasti imaju smanjen prostor za nova zaduženja, što dodatno pritišće novi graditeljski ciklus.​

‘Anti-involution’ politike

Kinesko vodstvo nastavlja s politikama poznatim kao “anti-involution”, koje ograničavaju pretjeranu cjenovnu konkurenciju i prekapacitete u sektorima poput električnih vozila, baterija i solarne opreme. “Anti-involution” je odgovor na fenomen “involucije” – destruktivnu unutarnju konkurenciju gdje tvrtke ulažu sve više resursa bez stvarnog napretka, dovodeći do pada cijena, erozije profita i iscrpljivanja. Peking time suzbija “cjenovne ratove” i preusmjerava resurse prema visokotehnološkim industrijama i održivom rastu.

Kineska vlada zadržava cilj rasta BDP-a od oko pet posto za 2025., unatoč slabijem trećem tromjesečju – najgorem u posljednjih 12 mjeseci. Analitičari očekuju ostvarenje cilja, ali upozoravaju na neuravnoteženu strukturu rasta. Rast se oslanja na državnu potrošnju (infrastruktura, javni projekti) i izvoz, što daje kratkoročnu stabilnost, ali ne podržava održivi oporavak. Privatna potrošnja kućanstava slabi zbog niskog povjerenja, a ulaganja privatnog sektora pod pritiskom krize nekretnina i duga. Ova ovisnost povećava ranjivost na vanjske šokove poput trgovinskih tenzija i zahtijeva reforme za jačanje domaće potražnje te privatnih investicija, kako bi se osigurao dugoročni rast iznad četiri do pet posto.