Hrvatska industrijska politika ulazi u novu fazu u kojoj će fokus biti na proizvodima veće dodane vrijednosti, snažnijim ulaganjima u istraživanje i razvoj te strateškom jačanju energetske neovisnosti. Poručio je to ministar gospodarstva Ante Šušnjar u razgovoru održanom na konferenciji Gospodarski dijalog: Investicije, inovacije i industrija, koju je organiziralo Ministarstvo gospodarstva.

Prema riječima ministra, Hrvatska se mora jasno odmaknuti od modela radno intenzivne industrije i prilagoditi se globalnim trendovima koji sve snažnije naglašavaju automatizaciju, digitalizaciju i tehnološku sofisticiranost proizvodnje.

mirovinska reforma

Godišnji dodatak na mirovinu stiže idući tjedan: Evo što u slučaju ovrhe i poreza

“Mi jednostavno ne možemo dugoročno razvijati industrije koje se temelje na velikom broju zaposlenih, osobito u kontekstu problema s radnom snagom u cijeloj Europi. Naš smjer mora biti razvoj industrija s većom dodanom vrijednošću”, istaknuo je Šušnjar.

Manje zaposlenih, veća produktivnost

U tom je kontekstu komentirao i podatke o padu broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koji se često interpretiraju kao znak slabljenja industrije.

“Pad broja zaposlenih ne znači nužno i pad proizvodnje. Naprotiv, danas imamo povećanje izvoza i rast produktivnosti”, rekao je ministar.Prema podacima za prvih deset mjeseci 2025. godine, hrvatski izvoz bilježi rast, osobito na ključnim tržištima Europske unije. Izvoz u Njemačku porastao je 12,6 posto, dok je istodobno zabilježen pad uvoza, što dodatno poboljšava vanjskotrgovinsku bilancu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je najavio da će Vlada iduće godine, u prvom kvartalu, objaviti novu industrijsku strategiju. Kazao je da je podatak o budućim uplatama u europski proračun bitan za percepciju gdje je Hrvatska danas u odnosu na razdoblje prije desetak godina. Tako je 2016. godine godišnja uplata Hrvatske u proračun EU-a iznosila nešto više od 500 milijuna eura, dok ove godine to iznosi 900 milijuna eura.

Iznos uplata od 1,5 milijardi eura između 2028. i 2034. godine temelji se na trenutnim izračunima, ali prije svega činjenici razvoja Hrvatske koji se u međuvremenu dogodio. Tako je 2016. bila na 61-62 posto prosjeka EU-a po kriteriju BDP-a po stanovniku, dok bi na kraju ove godine taj prosjek trebao iznositi 78 posto. Gledano u apsolutnim iznosima, BDP Hrvatske je tada iznosio 47 milijardi eura, dok će na kraju 2025. iznositi oko 93 milijarde eura, napomenuo je Plenković.

Sve veći interes za istraživanje i razvoj

Jedan od najsnažnijih signala promjene strukture gospodarstva, prema riječima ministra Šušnjara, dolazi iz područja istraživanja i razvoja. Interes za natječaje u tom segmentu značajno je porastao, a sve se češće prijavljuju i mala i srednja poduzeća. “Cilj Ministarstva je do kraja godine realizirati cjelokupnu alokaciju sredstava predviđenu za programe istraživanja, razvoja i inovacija, kako bi se već sljedeće godine osiguralo oko 150 milijuna eura za nove projekte.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Ministar je pritom posebno istaknuo ulogu zaposlenika Ministarstva gospodarstva u provedbi tih programa. “Često sam kritičan prema sporosti administrativnih procesa, ali moram pohvaliti ljude koji ove programe provode. Bez njih ne bi bilo moguće realizirati ni poticanje ulaganja ni IRI programe”, rekao je, dodajući da se zalaže za sustav u kojem se u javnoj upravi nagrađuje rad, a sankcionira nerad.

Govoreći o investicijskoj klimi, Šušnjar je istaknuo da se percepcija Hrvatske među investitorima vidljivo mijenja. Ključni kriterij, kako kaže, nije samo brzina odgovora države, nego i dinamika cijelog procesa.

“U pravilu su najzahtjevniji dijelovi vezani uz okolišne dozvole, no i tu smo napravili značajan iskorak. Danas investitori sve češće sami ističu da je okvir u Hrvatskoj bolji nego prije, i to ne samo na papiru, nego i u praksi”, rekao je ministar. Posebno je naglasio konkurentnost državnih potpora. “Takav model ima malo zemalja. Zbog toga nam danas dolaze investitori iz cijelog svijeta, ne samo iz Europe”, istaknuo je. Istodobno upozorava da se politika poticanja ulaganja ne smije svesti isključivo na velike projekte. “Diversifikacija investicija iznimno je važna. Mala i srednja poduzeća su kralježnica hrvatskog gospodarstva i bez njih nema dugoročne stabilnosti”, naglasio je ministar.

Energetska sigurnost kao temelj industrije

Energetika je, prema riječima ministra, postala ključno pitanje industrijske politike i nacionalne sigurnosti. Hrvatska je u tom području, smatra, napravila značajan iskorak. Hrvatska je snažno ulagala i u obnovljive izvore energije. Instalirano je oko 300 megavata solarnih elektrana, a ciljevi iz Nacionalnog energetskog i klimatskog plana redovito se ispunjavaju. Viškovi se plasiraju kroz statističke transfere drugim državama članicama EU-a.

No, Šušnjar upozorava da energetska tranzicija mora biti strateški uravnotežena. “Nama trebaju sunce i vjetar, ali i geotermalna energija, gdje Hrvatska ima izniman potencijal. Nuklearna energija mora biti dio ozbiljne rasprave o energetskoj neovisnosti. To nije ideološko, nego strateško pitanje”, poručio je.

Nuklearna energija kao strateški projekt

U zakonodavnoj proceduri trenutačno je Zakon o nuklearnoj energiji, koji bi trebao omogućiti daljnji razvoj tog sektora. Hrvatska već vodi razgovore s potencijalnim tehnološkim partnerima, a iskustvo Nuklearne elektrane Krško dodatno jača njezinu poziciju.

“Novi višegodišnji financijski okvir EU-a predviđa 240 milijardi eura za razvoj nuklearne energije. Poljska je već osigurala 49 milijardi eura za svoje projekte. Hrvatska mora razmišljati u tom smjeru”, rekao je Šušnjar, dodajući da je riječ o kapitalnom projektu s gospodarskim, političkim i geostrateškim implikacijama. Također, ministar je istaknuo da je vodik važan energent budućnosti.

Zaključno je ministar poručio da Hrvatska ima potencijal za velik iskorak. “Hrvatska je sigurna zemlja i dovoljno hrabra za velike planove. Gospodarstvenici su moji glavni sugovornici i moja vrata su im otvorena u svakom trenutku”, zaključio je ministar Šušnjar.

Osim rasprava o industrijskoj politici i investicijama, na konferenciji je predstavljen i novi digitalni alat namijenjen hrvatskim poduzetnicima, koji je predstavio državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija. Omogućuje hrvatskim poduzetnicima da se predstave, promoviraju i povežu s domaćim i stranim partnerima, bez ikakve naknade.