Europska unija postigla je ključni dogovor o ublažavanju regulacije za novu generaciju genetski uređenih usjeva. To je prvo značajno popuštanje pravila od polemika o “Frankenfoodsu” prije 20 godina.

Sporazum, postignut 3. prosinca 2025. u noćnim pregovorima Vijeća EU-a i Europskog parlamenta pod danskim predsjedanjem, čeka formalno odobrenje članica i Parlamenta. Dogovor otvara put bržem razvoju biljaka otpornijih na klimatske promjene, štetočine i vremenske ekstrema, uz manju potrebu za gnojivima i pesticidima.

Sorte otpornije na sušu

Poljoprivrednici godinama upozoravaju da zbog strogih ograničenja Bruxellesa i klimatskih rizika gube milijarde eura godišnje u prinosima. Put do dogovora bio je dug i prepun zastoja. Europska komisija još je 2021. pokrenula “preispitivanje” GMO pravila za nove genske tehnike (NGT), upozoravajući da EU zaostaje za svjetskim trendovima gdje genetsko uređivanje postaje standard.

Godine 2023. predložila je dvostruki sustav – NGT1 za blaže, “prirodno ekvivalentne” modifikacije izuzete od GMO postupka. No, 2024. pregovori u Vijeću propali su zbog spora o patentima, koji su Poljska i zeleni blokirali. Napredak je postignut tek 2025. uvođenjem javne baze patenata za NGT1. Reuters je detaljno pratio razvoj, od sudskih presuda i političkih blokada do industrijskog pritiska, ali još nije objavio izvješće o konačnom sporazumu.

Dosad su se NGT tretirale kao genetski modificirani organizmi (GMO), u koje spada umetanje DNA iz drugih vrsta i koji podliježu skupim, složenim testiranjima. U EU je odobreno tek nekoliko takvih usjeva, uglavnom za stočnu hranu, zbog snažnog javnog i političkog otpora aktivista zabrinutih zbog mogućih zdravstvenih rizika i miješanja s konvencionalnim sortama. Nova pravila uvode blaži režim za genetski uređene biljke koje se mogu dobiti konvencionalnim križanjem, bez obveze označavanja na policama trgovina, iako sjeme i dalje nosi oznaku.

“Kategorija 1” (NGT1) zahtijeva samo brzu registraciju te objavu svih postojećih i planiranih patenata u javnoj bazi, dok “kategorija 2” (NGT2) s kompleksnijim ili “manje prirodnim” promjenama ostaje pod punim GMO režimom uz procjenu rizika, odobrenje i mogućnost nacionalnih zabrana, osobito za sorte otporne na herbicide ili koje proizvode insekticide.

Regulacija za blaže genetski uređene biljke (NGT1) izuzima ih iz GMO postupka, omogućujući brzu registraciju i javnu evidenciju patenata. Sjeme mora biti označeno, ali proizvodi neće nositi posebne oznake, budući da se takve promjene mogu postići i tradicionalnim oplemenjivanjem. Primjeri uključuju sorte otpornije na sušu ili štetočine koje ne sadrže umetnutu stranu DNA. Nasuprot tome, složenije modifikacije (NGT2) ostaju pod strogim GMO pravilima – uz obvezno označavanje, procjenu rizika, odobrenje i pravo država članica da zabrane uzgoj. Taj se režim primjenjuje na usjeve dizajnirane za otpornost na herbicide ili koji proizvode insekticide.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ljudi već stoljećima križaju biljke radi otpornosti i prinosa – poput spajanja sorti kukuruza s jačom stabljikom – dok suvremene tehnologije taj proces ubrzavaju preciznim umetanjem gena iz iste vrste u laboratoriju. “Nove genske tehnike mogu nam pomoći postići više s manje resursa“, izjavio je danski ministar poljoprivrede Jacob Jensen, predsjedavajući pregovorima, dodajući da će nova regulativa potaknuti razvoj otpornijih sorti koje troše manje gnojiva i pesticida, jačajući inovativnost i sigurnost opskrbe hranom u EU.

Oštre reakcije

Industrijska udruga Euroseeds pozdravila je dogovor, ali je istaknula potrebu pažljivog praćenja učinaka na prakse, troškove i administrativna opterećenja proizvođača i regulatora.

Dogovor je izazvao oštre reakcije: biotehnološka industrija, uključujući Euroseeds, EuropaBio i Bayer, predstavlja ga kao preduvjet za smanjenje pesticida, ubrzano oplemenjivanje i jačanje konkurentnosti EU-a u odnosu na SAD, Kinu i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su NGT-i već deregulirani.

S druge strane, zelene organizacije nazivaju ga “poklonom korporacijama“ te upozoravaju da slabi sigurnosne provjere, označavanje i pravo potrošača na izbor, dok širi mogućnosti patentne kontrole nad sjemenom na štetu bioraznolikosti i malih proizvođača. Aktivistica Mute Schimpf iz Friends of the Earth Europe tvrdi da će novi režim olakšati monopolizaciju tržišta putem patenata i povećati rizike za okoliš i lokalne zajednice – a upravo je spor oko patenata i pristupa tehnologiji bio glavni kočničar procesa i ključni razlog višegodišnjeg odgađanja uvođenja novog režima za NGT-e u EU.