Gotovo je kraj studenog, a u evidenciji Zavoda za zapošljavanje manje je od 81 tisuće nezaposlenih, što su u osnovi povoljne brojke za tražitelje posla, no ne i poslodavce jer im je bazen radne snage i dalje uzak. No, struktura nezaposlenosti pokazuje da je potražnja za radnicima nejednaka, najbrže se zapošljavaju osobe bez ikakva obrazovanja ili samo s osnovnom školom, dok se najsporije smanjuje nezaposlenost za visokoobrazovane kadrove. Gotovo da i nema promjene u redoslijedu najtraženijih zanimanja na državom Zavodu za zapošljavanje u odnosu na proljeće – najviše je oglasa za trgovce, čistače, medicinske sestre, konobare, kuhare, skladištare, vozače, čuvare, njegovatelje i odgojitelje.

Posao mimo burze

Ekonomski institut Zagreb navodi da je na portalu Mojposao za prvih pet najtraženijih zanimanja u godinu dana bilo dosta promjena. Prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, skladištari su se s trećeg popeli na drugo mjesto, knjigovođe s petog na četvrto, a referenti s osmog na peto mjesto. Istodobno, konobari su s drugog pali na treće mjesto.

Obrazovna struktura nezaposlenih pokazuje da se nezaposlenost smanjuje različitom dinamikom. U godinu dana broj nezaposlenih s visokom stručnom spremom smanjio se sedam posto, dok se nezaposlenost radnika bez stručne spreme smanjila – 14 posto. Puno to govori o karakteru tržišta rada i naše ekonomije, gdje se najviše traže i najlakše zapošljavaju radnici bez kvalifikacija, dok je kod visokoobrazovanih situacija različita ovisno o usmjerenju.

Uz fakultetski obrazovane ljude sporiju dinamiku smanjenja nezaposlenosti imaju i gimnazijalci. Hrvatska je i dalje u dobroj poziciji te se i u europskim okvirima nalazi u prvoj petini članica s niskom stopom nezaposlenosti, no ne prolaze svi jednako dobro. Tržište rada snažno “povlači” najniže kvalificirane radnike, što je posljedica velike potražnje za jednostavnim i operativnim zanimanjima u sektorima poput turizma, logistike, usluga i industrije.

Umjereniji pad

Srednjoškolsko obrazovanje, koje čini gotovo dvije trećine svih nezaposlenih, bilježi umjereniji pad. Srednje škole do tri godine (uključujući KV/VKV) zabilježile su godišnje smanjenje od 10,9 posto, dok je skupina srednjih škola s četverogodišnjim programima i gimnazijama pala 8,6 posto. Ovi su radnici najbrojniji i najčešće cirkuliraju tržištem rada, pa je njihov pad stabilan, ali manje izražen od onoga među najnižim obrazovnim skupinama. Najveća potražnja za visokoobrazovanima je u obrazovanju i zdravstvu, koje i prednjače po novom zapošljavanju.

“Osobe s visokom stručnom spremom nalaze posao i mimo Zavoda za zapošljavanje, dok se slabije obrazovaniji češće zapošljavaju preko burze”, kaže Danijel Nestić, analitičar EIZ-a.