U proračunu koji se povećava osam posto i trebao bi dosegnuti 40 milijardi eura, Plenkovićeva Vlada nije našla prostor za porezno rasterećenje plaća. Osobni odbitak i iduće će godine biti 600 eura, kao i ove, a neće se mijenjati ni ostale stavke vezane uz njega, poput iznosa koji studenti mogu zaraditi (3600 eura) bez straha da će njihovi roditelji izgubiti olakšicu za uzdržavano dijete.

To je velik ustupak gradovima i općinama, koji su stvarni korisnici prihoda od poreza na dohodak, ali istodobno i neispunjeno obećanje Vlade. Kad se uvodio porez na nekretnine, jedno od obrazloženja bilo je da će se tako otvoriti prostor za rasterećenje rada, plaća i dohodaka.

Skromna ponuda

Umjesto toga, paušalni porez na najam je povećan, a osobni odbitak od 600 eura ostaje nepromijenjen. Stiglo je samo novo obećanje da će se ukidanje poreza na mirovine prebaciti na 2027. godinu, no ne bi bilo prvi put da se takva najava izjalovi ili prolongira. Lokalne su vlasti još oprezne, ne žele prerano slaviti zbog predaha koji će im donijeti više novca u lokalnu blagajnu. Jedan od čelnih ljudi iz tog sektora veli kako “smo se svi naučili na preokrete u zadnji tren”.

Proračunski trošak za plaće planira se na 8,8 milijardi eura, što znači da će više od svakog petog eura otići na troškove zaposlenih u javnom sektoru. Priča o plaćama još nije završena: Vlada je sindikatima ponudila samo jedan posto veću osnovicu od rujna iduće godine i toliko dodatnog troška ugradila u prijedlog proračuna, ne računajući povećane izdatke iz prijašnjih regulacija. Ministar financija Marko Primorac tvrdi da je povećanje od jedan posto “maksimum koji u sadašnjim okolnostima država može izdržati”. Hoće li to ujedno biti i konačna odluka, tek ćemo vidjeti.

Vlada, u istom prijedlogu proračuna, računa na povećanje prihoda od mirovinskih doprinosa za osam posto, što bi trebalo doći od nove zaposlenosti i rasta plaća. Iduće se godine planira oko 30 tisuća novih radnih mjesta, no slično kao i dosadašnjih godina, većina će ih biti u uslužnom sektoru i turizmu, gdje su plaće niže. Pojačano zapošljava i javni sektor, posebno obrazovanje i zdravstvo, što ostaje bez utjecaja na kvalitetu usluge. Svako drugo novo radno mjesto popunjavaju strani radnici ili umirovljenici koji se vraćaju na tržište rada.

HNB procjenjuje da će nominalne bruto plaće u idućoj godini rasti oko šest posto, odnosno za približno 120 eura bruto, na oko 2120 eura. Prosječna neto plaća trenutačno je oko 1450 eura, ali dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosjeka.

Rast plaća 6% u 2026.

Budući da Vlada najavljuje stagnaciju primanja u javnom sektoru, razliku do projiciranih 6-7 posto rasta plaća trebao bi pokriti privatni sektor. Ako ga i bude, toliko će povećanje primanja uglavnom doći dizanjem nižih plaća koje će potaknuti povećanje minimalne plaće na 1050 eura bruto.

Bivša ministrica i znanstvenica s Ekonomskog instituta Zagreb Dubravka Jurlina Alibegović navodi da postoji više razloga za zadržavanje iste razine osobnog odbitka kod poreza na dohodak. U praksi, kaže, najčešće se radi o kombinaciji fiskalnih, ekonomskih, administrativnih i političkih motiva.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

“Zadržavanjem iste razine proračunskih prihoda želi se očuvati kakva-takva razina financiranja postojećih javnih usluga (o kvaliteti se ovdje ne radi) jer smanjenje poreznih prihoda može ugroziti financiranje zdravstva, obrazovanja, socijalnih programa, mirovinskog sustava i svega drugog što se financira poreznim prihodima”, ističe. Inače, osobni odbitak u posljednjih je 25 godina u prosjeku ostajao isti po tri godine. U novije vrijeme: od 2017. do 2019. bio je 504 eura, od 2020. do 2023. povećan je na 530 eura, 2024. podignut je na 560 eura, a 2025. na 600 eura.