Dinko Lucić, dugogodišnji je bankar s međunarodnim iskustvom, predsjednik je Uprave Privredne banke Zagreb od veljače 2018. godine. PBZ Grupi pridružio se početkom 2000. godine te je pored brojnih pozicija u PBZ-u i Intesa Sanpaolo Grupi, od 2007. do 2009. godine bio i član Uprave VUB banke u Slovačkoj, također članici Intesa Sanpaolo Grupe. Prije imenovanja na mjesto predsjednika Uprave bio je član Uprave PBZ-a od 2009. godine, zadužen za poslovanje s građanstvom i koordinaciju društava PBZ Grupe u segmentu poslovanja s građanstvom i kartičnim poslovanjem.
Pod Lucićevim vodstvom banka ostvaruje izvanredne financijske rezultate, ističe se po inovativnosti i u primjeni novih tehnologija te osvaja brojne domaće i međunarodne nagrade. Tako je PBZ dobitnik niza domaćih i inozemnih nagrada za kvalitetu poslovanja: ‘Nagrada za izvrsnost’ Euromoney 2020. i 2021. 2024. godine, časopis The Banker proglasio je PBZ bankom godine u Hrvatskoj 2019. i 2020., a Global Finance najboljom bankom 2021. i 2022. godine. To su samo neke od inozemnih nagrada, a tu je i domaća Zlatna kuna HGK 2018. i 2021.
Također, za izniman doprinos u predstavljanju banke Dinku Luciću dodijeljena je prestižna nagrada CEO Today Magazine Europe Awards u Hrvatskoj tri godine zaredom – 2019., 2020. i 2021. godine, te 2019. nagrada CROMA za menadžera godine u kategoriji velika poduzeća. Za istaknuti je i priznanje Top Employer koje je PBZ dobio 2023., 2024. i 2025. godine. U 2025. godini PBZ je dobitnik i prestižnih domaćih nagrada Zlatna kuna HGK i Zlatna bilanca koju dodjeljuje Financijska agencija.
Dinko Lucić diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao na Libertas međunarodnom sveučilištu. U intervjuu za PD Code govori o kontinuiranom odličnom poslovanju PBZ grupe, aktualnostima iz bankarskog sektora, primjeni novih tehnologija, ali i društveno odgovornom poslovanju…
PBZ-ova prošlogodišnja dobit (437 milijuna eura) najbolji je rezultat koji je Banka ikada ostvarila. Što je doprinijelo tako impresivnim rezultatima?
Iako je riječ o zaista dobrom rezultatu, ne bih se fokusirao samo na pokazatelje jedne godine. Puno je važnije istaknuti da PBZ i cijela PBZ Grupa bilježe stabilan i održiv rast u svim segmentima poslovanja – i to kontinuirano, već dugi niz godina. Naš uspjeh mjerimo po tome koliko vrijednosti stvaramo za sve dionike – dioničare, klijente, zaposlenike i širu društvenu zajednicu. Kroz više od 20 milijuna eura izdvojenih za humanitarne projekte u posljednjih 15 godina, aktivnu pomoć tijekom pandemije i potresa koji su pogodili našu zemlju, ulaganja u obrazovanje i financijsku pismenost, kao i kroz snažan ESG okvir, nastojimo djelovati odgovorno i dugoročno održivo. Naravno, uz to dolaze i konkretni financijski pokazatelji. PBZ grupa ostvaruje rezultate u tri zemlje – Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.
Povjerenje klijenata u sklopu poslovanja u Hrvatskoj dodatno je potvrđeno rastom kreditne aktivnosti za 9,3 posto dok je financijska imovine klijenata rasla 8,5 posto. Uza sve navedeno, trošak kreditnog rizika iznosio je niskih 0,05 posto uz udio neprihodujućih kredita neznatno iznad 3 posto, što potvrđuje visoku kvalitetu naše bilance. Također smo lider na tržištu kartičnog poslovanja, s približno polovicom ukupnog volumena kreditnih kartica u zemlji. Kada sve to uzmemo u obzir – financijsku stabilnost, operativnu izvrsnost i snažan društveni utjecaj, možemo prihvatiti vaše riječi iz pitanja da naši rezultati zaista jesu impresivni, ali prije svega jer iza njih stoji održiva vrijednost za sve naše dionike. Taj uspjeh rezultat je pažljivo planirane i dosljedno provedene poslovne strategije, kao i sposobnosti brzog prilagođavanja promjenama u tržišnom okruženju. Stoga i ove godine nastavljamo vrlo kvalitetno poslovanje usprkos raznim geopolitičkim i drugim turbulencijama.
Ove godine PBZ je osvojio dva najprestižnija domaća priznanja za uspješne rezultate – Zlatnu kunu Hrvatske gospodarske komore i Zlatnu bilancu koju dodjeljuje Fina. Koliko vama osobno i kao čelniku banke znače ta priznanja?
Osvojiti dva najprestižnije domaće nagrade – Zlatnu kunu HGK i Zlatnu bilancu Fine – veliko je priznanje za naš rad i rezultate. To predstavlja potvrdu da smo kao tim usmjereni na prave vrijednosti: stabilnost, kvalitetu i odgovornost. Kao predsjedniku Uprave PBZ-a, to mi je i dodatna motivacija da nastavimo s razvojem i inovacijama koje donose vrijednost našim klijentima, zaposlenicima, dioničarima i zajednici. Ta priznanja nisu samo potvrda uspjeha, već i obveza da nastavimo graditi banku koja je pouzdan partner gospodarstvu i društvu. Posebno mi je drago što su oba žirija prepoznala naš sveobuhvatan doprinos – ne samo kroz financijske rezultate, već i kroz odgovoran pristup poslovanju, stratešku usmjerenost i odnos prema klijentima i zajednici.
Privredna banka Zagreb je i centar izvrsnosti za brojna područja bankarstva u sklopu Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo te je tako postala i regionalno bankarsko središte (hub) stjecanjem većinskog vlasništva banaka Intesa Sanpaolo u Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Koliko to utječe na status PBZ-a u sustavu Intese Sanpaolo?
Rekao bih da je status PBZ-a unutar Intesa Sanpaolo Grupe na vrlo visokoj razini. Već ste spomenuli formiranje regionalnog centra – riječ je o SEE Hubu (South Eastern European Hub) – koji potvrđuje stratešku ulogu PBZ-a u regiji. Kroz godine, PBZ je postao centar izvrsnosti za niz važnih područja: najprije za kartično poslovanje, potom za upravljanje odnosima s klijentima (CRM) i upravljanje ljudskim potencijalima (HR), a dodatno je formirana i kompanija za tehnološka ulaganja Intesa Sanpaolo International Value Services (IVS). IVS danas razvija inovativna i digitalna rješenja za cijeli Sektor inozemnih banaka Intesa Sanpaolo, koji pokriva 12 zemalja srednje i istočne Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike i u njemu je zaposleno više od 300 iskusnih IT stručnjaka. Član sam Nadzornog odbora IVS-a, a od početka ove godine i član IBD Management Boarda (International Banks Division Management Board), tijela koje upravlja svim bankama Grupe izvan Italije. Uz mene, i brojne kolegice i kolege iz PBZ-a aktivno sudjeluju u različitim radnim tijelima i odborima te svojim znanjem i iskustvom doprinose razvoju cijelog sustava. Zahvaljujući tim činjenicama, s punim uvjerenjem mogu reći da PBZ danas ima izuzetno važan, prepoznat i cijenjen status unutar Intesa Sanpaolo Grupe s jasnom vizijom regionalnog liderstva i razvoja.
Kakva će biti daljnja podrška poduzećima, javnom sektoru i građanima?
Cijeli naš poslovni model temelji se na kontinuiranoj podršci gospodarstvu i građanima u ostvarivanju i zadovoljavanju njihovih financijskih potreba. Naš je cilj da tu podršku pružamo na što učinkovitiji, suvremeniji i istovremeno profitabilan način. Važno je istaknuti kako i građani i poduzeća u Hrvatskoj trenutačno uživaju jedne od najnižih kamatnih stopa u Europi. To je rezultat zajedničkog djelovanja bankarskog sektora, Hrvatske narodne banke i zakonodavnog okvira, a predstavlja snažan poticaj konkurentnosti domaćih tvrtki u njihovom nastupu na inozemnim tržištima te doprinos smanjenju troškova financiranja za građane. Rast depozitnog potencijala te visoka razina kapitaliziranosti PBZ-a stvaraju stabilne i održive preduvjete za daljnje snažno kreditiranje – kako poduzeća, tako i građana i javnog sektora.
Vrlo intenzivno radimo u segmentu poslovanja s poslovnim subjektima i građanima. Naime, uz raznovrsnu ponudu kreditnih proizvoda, kontinuirano razvijamo ponudu štednje i ulaganja za građane, s naglaskom na personalizirani pristup kroz investicijsko savjetovanje. Klijentima je omogućeno strukturirano upravljanje financijskom imovinom, prilagođeno njihovim ciljevima i profilu rizika. U ponudi su investicijski fondovi, investicijski osigurateljni proizvodi i investicijski certifikati. Kontinuirano podržavamo investicijske programe javnog sektora kroz širok spektar financijskih instrumenata – od strukturnog financiranja do aranžiranja i ulaganja u državne obveznice itd.
Nedavno je najavljeno da će da ćete s milijardom eura podržati financiranje korporativnih klijenata i malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj ove godine. Najavljeno je i da postoji interes u financiranju obnove infrastrukture, posebno željeznice?
Tijekom nedavne posjete Paole Papanicolaou, glavne direktorice Sektora inozemnih banaka Intesa Sanpaolo, najavili smo spremnost da podržimo rast hrvatskih poduzeća – korporativnih i SME klijenata – s financiranjem u iznosu većem od milijardu eura. Cilj nam je potaknuti njihovu konkurentnost kroz financiranje kapitalnih investicija, digitalizaciju te prekogranično širenje odnosno internacionalizaciju. Kada je riječ o infrastrukturi, Hrvatska je već značajno investirala u cestovnu mrežu, no postoji prostor za daljnja ulaganja, osobito u željezničku, a i energetsku infrastrukturu. U Grupi smo zainteresirani za podršku strateškim projektima u tim područjima, ne samo u Hrvatskoj, već i u širem kontekstu srednje i istočne Europe.
HNB je od 1. srpnja postrožio uvjete kreditiranja za građane. Kako su protekla prva tri mjeseca strožeg regulatornog okruženja?
U skladu s očekivanjima došlo je do kontrakcije kreditne aktivnosti stanovništva, i to posebno u dijelu nenamjenskih kredita. Smanjenje se odnosi i na stambene kredite te se može reći da je nadzornik vrlo precizno intervenirao, postigavši ciljani učinak smanjenja ukupnog intenziteta zaduživanja građana kako bi se izbjegli potencijalni rizici vezani uz tzv. pregrijavanje tržišta.
Kad usporedimo kamatne stope i naknade u Hrvatskoj s ostalim zemljama Europske unije, što možemo zaključiti?
Upravo sam nedavno komentirao tu temu. Usporedimo li kamatne stope a i naknade u Hrvatskoj s ostalim zemljama, možemo zaključiti da su među najnižima u Europskoj uniji. Naime, u Hrvatskoj je, tijekom niza godina, postupno izgrađen vrlo snažan i detaljno definiran regulatorni okvir koji se temelji na kombinaciji nekoliko zakona kao i smjernicama Hrvatske narodne banke. Rezultat toga je da kamatne stope na kredite građanima u Hrvatskoj spadaju među najniže u EU. Primjerice, prosječne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj su čak ispod prosjeka euro područja. To je, naravno, izrazito povoljno za potrošače. Međutim, kao i u mnogim drugim segmentima, postoje i određene negativne strane. Jedna od njih je činjenica da dio građana koji se nalazi u višim kategorijama kreditnog rizika sve češće koristi usluge internetskih i neo banaka ili nekih drugih financijskih institucija koje posluju izvan hrvatskog regulatornog okvira, a koje ne provode odgovorno kreditiranje potrošača i ne pružaju adekvatnu razinu zaštite potrošačkih prava korisnicima kredita kao što je to u Hrvatskoj.
Posljedično, takvi korisnici nerijetko plaćaju znatno više kamatne stope – primjerice, na kreditne kartice i preko 18 posto – dok u hrvatskim bankama za sličan proizvod maksimalna efektivna kamatna stopa trenutno iznosi 7,15 posto, sukladno ograničenjima propisanim zakonom. To jasno pokazuje kako je u digitalnom financijskom okruženju potrebno dalje prilagođavati zakonodavni okvir kako bi se očuvala zaštita potrošača i jednakost tržišnih uvjeta za sve sudionike, te primjenjivale dobre poslovne prakse u okviru odgovornog kreditiranja korisnika. U tom kontekstu, važno je dovršiti proces uspostave jedinstvene bankovne unije, čime bi se omogućila harmonizacija pravila i ravnopravan tretman svih kreditora po uvjetima poslovanja. Dodatni učinci niskih kamatnih stopa – kako za građane, tako i za poduzeća – očituju se u visokoj likvidnosti domaćeg bankarskog sustava, njegovoj stabilnoj kapitalnoj poziciji te snažnoj tržišnoj konkurenciji.
Kako vidite mogućnosti razvoja daljnje suradnje hrvatskog i talijanskog gospodarstva i u kojoj mjeri PBZ može doprinijeti produbljivanju te gospodarske suradnje?
Italija je jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatske, s robnom razmjenom koja je u 2024. godini iznosila 8,4 milijarde eura, čime Italija zauzima drugo mjesto po ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni. Italija je također jedan od vodećih investitora u Hrvatskoj. PBZ kao dio Intesa Sanpaolo Grupe ima jedinstvenu poziciju za jačanje tih odnosa. S više od 300 talijanskih tvrtki koje su prisutne u Hrvatskoj, PBZ aktivno podržava njihovo poslovanje kroz financijska rješenja, savjetovanje i lokalnu ekspertizu. Suradnja između hrvatskog i talijanskog gospodarstva ima snažan potencijal za daljnje produbljivanje, osobito u strateškim sektorima kao što su inovacije, održivi razvoj i digitalna transformacija. PBZ kao dio najveće talijanske bankarske grupe je prirodan most između hrvatskog i talijanskog gospodarstva, nudeći konkretne modele suradnje i financiranja.
Suradnja s Europskom investicijskom bankom ima zelenu komponentu i usmjerena je na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, sa snažnim naglaskom na ESG aspekte. Koliko su vam ESG aspekti poslovanja i dalje strateški važni?
Danas poslujemo u mnogo zrelijem kontekstu s kontinuirano evoluirajućim regulatornim okvirom, nego kada smo započeli sa strateškom implementacijom ESG Okvira. Kao rezultat, održivost danas promatramo kao pokretač poslovnog i industrijskog rasta kroz tri ključna stupa: konkurentnost, otpornost i inovaciju. Stoga je i ESG ostao čvrsto ukorijenjen i pozicioniran u našim poslovnim planovima. Naša ESG strategija podržava klijente u tranziciji prema nisko-ugljičnim i održivim poslovnim modelima te omogućavamo tvrtkama da ojačaju otpornost na klimatske i društvene rizike. Cilj nam je ići dalje od kreditiranja – želimo biti pouzdan partner koji pruža integriranu ESG stručnost i usluge. Nastavljamo davati podršku našim klijentima u razumijevanju složene teme kao što je održivost, te svoja znanja kontinuirano prenosimo klijentima na ESG radionicama koje organiziramo već treću godinu zaredom. Na radionicama je do sada bilo oko 300 klijenata što jasno ukazuje da i naši klijenti održivost smatraju bitnim elementom svog poslovanja. U PBZ-u ESG nije samo strateški važan – on je temelj našeg poslovnog identiteta i ključan za dugoročnu održivost i relevantnost na tržištu.
Kako klijenti prihvaćaju proces digitalne transformacije i prelazak na nove tehnologije?
PBZ nastavlja predvoditi u primjeni novih tehnologija, razvijajući inovativne proizvode i usluge za građane i poslovne subjekte. Digitalno bankarstvo postalo je ključan dio korisničkog iskustva – manje od 5 posto transakcija danas se obavlja u poslovnicama, dok broj digitalnih korisnika prelazi 800.000. PBZ je prva komercijalna banka u Hrvatskoj koja je uvela internetsko bankarstvo još 2000. godine, te mnoge inovacije u kartičnim uslugama poput čipa, prva je omogućila Google Pay i Apple Pay, te je među prvima uvela Instant plaćanja, potvrđujući svoju ulogu predvodnika u financijskom sektoru u tom segmentu poslovanja. Klijenti sve više prihvaćaju digitalna rješenja, a mi im nastojimo olakšati tranziciju kroz edukaciju, podršku i intuitivne tehnologije. Digitalna transformacija nije samo tehnološka promjena – ona mijenja način na koji komuniciramo, poslujemo i gradimo odnose s klijentima. Naš cilj je da digitalna rješenja budu dostupna, jednostavna i korisna za klijenata. Naravno, to ne znači da ćemo nuditi usluge samo preko digitalnih kanala i dalje zadržavamo značajnu fizičku prisutnost putem razgranate mreže više od 130 poslovnica diljem zemlje.
PBZ je pionir u izdavanju mini obveznica. Koliko ste zadovoljni Minibond inicijativom i zašto vam je ona važna?
PBZ je prva banka koja je pokrenula izdavanje mini obveznica u sklopu Minibond inicijative Sektora inozemnih banaka Intesa Sanpaolo. Riječ je o financijskom instrumentu koji je izuzetno važan, osobito za mala i srednja poduzeća, jer predstavlja alternativu tradicionalnom bankarskom financiranju, čime im otvaramo nove mogućnosti za razvoj poslovanja. Bilježimo kontinuirano zanimanje klijenata i do sada smo uspješno aranžirali mini obveznice za 12 izdavatelja u ukupnom iznosu od 70 milijuna eura na hrvatskom i slovenskom tržištu, što dodatno potvrđuje da taj instrument postaje vrlo dobar način za financiranje poduzeća, ne samo u Hrvatskoj već i u širem regionalnom kontekstu. Veličina izdanja kreće se u rasponu od 3 do 10 milijuna eura. Izdavatelji su iz različitih industrija od sektora obnovljivih izvora energije, distribucije do proizvodnje. Naime, mini obveznice su dobar prvi korak za izdavatelje koji imaju daljnje planove za sudjelovanjem na tržištu kapitala. Stoga je važno da se financijske institucije uključe snažnije u jačanje tržišta kapitala i omoguće uspješnim kompanijama da postanu konkurentne, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini – rastući horizontalno i održivo.
Na taj način, isto tako, dodatno pridonosimo razvoju domaće ekonomije, očuvanju lokalnog zapošljavanja te stvaranju preduvjeta za dugoročno održivo poslovanja poduzeća. U narednom razdoblju očekujemo i nova izdanja mini obveznica klijenata iz različitih industrija. Naša Minibond inicijativa dodatno doprinosi razvoju tržišta kapitala, za čiji sada ubrzani razvoj, moram istaknuti, Ministarstvo financija i Vlada imaju velike zasluge. U tom kontekstu, posebno je značajan proces povezivanja burzi srednje i jugoistočne Europe, s ciljem stvaranja integriranog regionalnog tržišta kapitala – sa Zagrebom kao centrom tog važnog integracijskog procesa, što dodatno potvrđuje rastući značaj hrvatske financijske infrastrukture u regiji. Vjerujemo da će ova inicijativa biti snažan poticaj ne samo za domaće tržište, već i za širu regiju. Svi mi – dionici tog procesa – trebamo dati doprinos ovom strateškom iskoraku. Dugoročno, jačanje tržišta kapitala u Europskoj uniji pojačava konkurentnost i održivost europske ekonomije na globalnoj sceni.
Nedavno ste pokrenuli inicijativu ‘PBZ za poduzetnice’. Kakvi su prvi odjeci?
Inicijativa PBZ za poduzetnice pokrenuta u lipnju ove godine jako je dobro prihvaćena i razvija se. Usmjerena je na jačanje poduzetništva među ženama i stvaranje poticajnog poslovnog okruženja za njihov rast i razvoj, osmišljena je kao konkretan odgovor na potrebe suvremenih poduzetnica. Znanje, podrška i financijska dostupnost ključne su poluge za razvoj snažnog i održivog poduzetništva među ženama. Kao financijska institucija koja aktivno doprinosi razvoju gospodarstva, uveli smo niz pogodnosti za male i srednje poduzetnice od povoljnijih dugoročnih investicijskih kredita i nenamjenskih kredita za obrtna sredstva, do proizvoda transakcijskog bankarstva vezanih uz poslovni račun i digitalnih rješenja koja olakšavaju svakodnevno poslovanje. Također, uz podršku EIB Grupe i InvestEU programa, s ciljem unapređenja financijske dostupnosti, digitalne transformacije i ostvarenja ESG ciljeva. Drago nam je vidjeti da su naše poduzetnice zainteresirane za financiranje po povoljnijim uvjetima, ali i nefinancijski odnosno edukacijsko-mentorski dio programa. U četiri mjeseca trajanja inicijative, ugovorili smo više od 10 milijuna eura kredita. Želimo da ideje poduzetnica dobiju prostor za rast – kroz konkretna rješenja i podršku.
Kako komentirate ideju uspostave zajedničke bankomatske mreže?
Na konceptualnoj razini, ideja o uspostavi zajedničke bankomatske mreže je pozitivna. Međutim, njezina operativna realizacija vrlo je kompleksna. Naime, upravljanje gotovinskim novcem postaje sve skuplje. Troškovi distribucije, osiguranja, logistike, transporta te ljudskih resursa značajno su porasli, osobito u uvjetima povišene inflacije. Istovremeno, s uvođenjem eura izgubljeno je više od 80 posto prihoda koje su bankomatske mreže ranije ostvarivale temeljem konverzije valuta, što dodatno umanjuje njihovu ekonomsku održivost. U takvom okruženju, bankomatske mreže sve češće prelaze u zonu poslovnih gubitaka. Stoga, iako je ideja zajedničke mreže načelno dobra, izazov ostaje u tome kako osigurati održivu ravnotežu između troškova i prihoda, uz istovremeno očuvanje visoke razine sigurnosti, stabilnosti i tehnološke suvremenosti. Ključno je nastaviti konstruktivan dijalog i kroz suradnju svih dionika pronaći rješenje koje će biti dugoročno održivo i funkcionalno, tehnički izvedivo i pravno jasno utemeljeno.
Koja je vaša vizija bankarstva u sljedećem desetljeću uslijed brzorastućeg pritiska fintech kompanija i primjene umjetne inteligencije?
Bankarstvo u sljedećem desetljeću bit će snažno obilježeno tehnologijom – ali temeljit će se na povjerenju. Fintech kompanije i umjetna inteligencija mijenjaju način na koji poslujemo, donoseći brzinu, efikasnost i nove modele korisničkog iskustva. PBZ ostaje usmjeren na ravnotežu između inovacije i sigurnosti. Naša vizija je banka koja je tehnološki napredna, ali i osobna – gdje tehnologija služi ljudima, a ne obrnuto. Umjetna inteligencija može unaprijediti procese, analitiku i automatizaciju, ali ljudski faktor ostaje ključan u savjetovanju, donošenju kompleksnih odluka i izgradnji dugoročnog povjerenja. Vjerujemo u bankarstvo koje kombinira digitalnu izvrsnost s ljudskom prisutnošću – jer upravo ta kombinacija čini razliku u trenucima koji su važni za klijente.
PBZ se ističe po brojnim humanitarnim aktivnostima i inicijativama društvene odgovornosti. Koliko vam je važan projekt “Činim dobro svaki dan”?
“Činim dobro svaki dan” predstavlja zaista sjajan primjer kako financijski sektor može imati pozitivan i dugoročan utjecaj na društvo. Nedavno smo obilježili 100. donaciju u sklopu našeg projekta “Činim dobro svaki dan”, jedinstvenog projekta u zemlji na koji smo iznimno ponosni. Nazvali smo ga “Činim dobro svaki dan” jer smo njime htjeli naglasiti kontinuiranu brigu, pomoć zajednici u kojoj poslujemo, kao našu dugoročnu strategiju. Po čemu je ovaj projekt uistinu jedinstven i na našem i na drugim tržištima? Tu smo zaista primjer iznimne prakse. Dokaz tome su i postignuća ovog projekta. Već 17 godina kontinuiranog postojanja, do sada smo u fond projekta “Činim dobro svaki dan” donirali više od 5,2 milijuna eura i ukupno realizirali 100 donacija za domove za djecu i mlade, pedijatrijske odjele i dječje bolnice diljem naše zemlje, izdvajajući za svaku transakciju napravljenu Visa karticom sa srcem po 10 centi bez ikakvog troška za korisnike ove kartice.
Sredstvima koje doniramo za projekt pomažemo i projekte svojih partnera: Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Projekti su namijenjeni boljitku djece i mladih u Hrvatskoj. S tim projektom bili smo u svim županijama, svim većim mjestima u zemlji. Kao velika financijska grupa svjesni smo značajnog utjecaja na društveni i okolišni kontekst u kojem poslujemo. Želimo graditi budućnost potičući održivi razvoj u korist okoliša, mlađih generacija i uključivog društva. Projekt Činim dobro svaki dan također je jedna od sastavnica naše ESG posvećenosti te nam je posebno drago što nastavljamo dalje s proširenim izdanjem projekta, odnosno s uključivanjem nove ESG komponente pod nazivom “Pomažemo djeci, pomažemo Zemlji”, a što uključuje kupnju električnih vozila za dječje domove.
Osobno ste dobitnik nekoliko prestižnih domaćih i inozemnih priznanja, poput nagrada CEO Today Magazine Europe Awards i nagrade Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA za menadžera godine u kategoriji velikih poduzeća. Kako doživljavate ta priznanja?
Takva priznanja svakako su čast i poticaj, no smatram ih ponajprije odrazom uspjeha cijelog tima i institucije koju vodim. U PBZ-u njegujemo kulturu izvrsnosti, odgovornosti i inovacija, a uz to imamo snažnu podršku naše matične banke, Intesa Sanpaolo. U tom kontekstu, vjerujem da su nagrade rezultat dosljednog i predanog rada u svim segmentima – od razvoja modernih financijskih rješenja, preko digitalne transformacije, do odgovornog upravljanja i doprinosa zajednici. One su potvrda da smo na dobrom putu, ali i dodatna obveza da zadržimo visoke standarde poslovanja i vodstva u budućnosti.
I za kraj pitanje koje nije izravno povezano s bankarstvom i biznisom. Prije nekoliko godina predstavili ste svoju knjigu pjesama pod nazivom “Pjesme prostranstva”. Riječ je o sabranim pjesmama koje su nastajale u razdoblju od gotovo tri desetljeća. Kako ste se odlučili na taj korak i kakav je osjećaj sada, tri godine nakon što je zbirka objavljena?
Objava zbirke “Pjesme prostranstva” bila je osobni korak koji mi puno znači. Pjesme su nastajale gotovo tri desetljeća, a objava je bila trenutak dijeljenja emocija, misli i refleksije. Tri godine kasnije, osjećaj je još uvijek snažan – jer umjetnost ima moć povezivanja i nadahnuća. Poezija je moj način izražavanja i introspekcije – objava zbirke bila je prirodan nastavak tog puta. U tom kontekstu, spomenuo bih i Satya Nadella, CEO-a Microsofta, koji često ističe koliko mu poezija pomaže u vođenju i razumijevanju ljudi. Mnogi poslovni lideri, poput njega, nalaze u poeziji prostor za refleksiju, empatiju i kreativnost – vrijednosti koje su sve važnije i u poslovnom svijetu. Neki su mišljenja da imamo sličan menadžerski stil. Poezija, bilo da se piše ili čita, može biti tiha snaga iza velikih odluka – ona nas podsjeća na ono bitno, ljudsko i trajno.
